BEOGRAD, Građanima Srbije već 15. februara ističe rok za plaćanje prve rate poreza na imovinu.
I kada stignu poreska rješenja, neće biti iznenađenja. Obaveza će, zahvaljujući nedavnim izmjenama Zakona o porezu na imovinu, biti ista kao i lani. Izmjene ne dotiču samo građane, već i preduzetnike koji ne vode poslovne knjige.
Iako je trebalo da vlasnici vrijednijih nepokretnosti ove godine odvoje znatno više novca na ime poreza, država je riješila da se iznosi ne mijenjaju. Stopa od maksimalnih 0,4 odsto obračunava se na nekretnine vrijedne do 10 miliona dinara. Za one skuplje, ona bi trebalo da se progresivno uvećava. Međutim, i tokom ove godine ukupan iznos poreza može da bude najviše za 60 odsto veći od obaveze propisane za 2009. godinu. Ova granica važila je i prošle godine.
Razlog za zamrzavanje poreza na imovinu je, kako su obrazložili predlagači, zaštita socijalnog položaja građana. Izmjene Zakona su donijele još jednu novinu. Ranije je od oporezivanja bilo izuzeto građevinsko zemljište do 10 ari, a ove godine izuzeće važi i za poljoprivredno i šumsko zemljište do iste površine. Kada je riječ o poreskom oslobođenju, na zemljište pod objektom neće se plaćati porez. Do sada je oporezivanja bilo oslobođeno samo zemljište pod građevinskim objektom. Od ove godine obveznik poreza na imovinu postaje i onaj ko je stan kupio na lizing. On će snositi ovu obavezu iako je, dok ne otplati zaduženje, samo korisnik, a ne i vlasnik nepokretnosti.
Porez na imovinu je prihod lokalnih samouprava. One su zadužene i za pripisivanje visine poreske stope, ali ona ne može da bude veća od one zakonom propisane.
Olakšice
Najveća poreska stopa za nepokretnost do 10 miliona dinara je 0,4 odsto procjenjene vrijednosti. Umanjenje po osnovu amortizacije iznosi 0,8 odsto godišnje, ili maksimalno 40 odsto. Takozvani poreski kredit, odnosno umanjenje po osnovu broja članova domaćinstva, iznosi 10.000 dinara za iznos poreza veći od 20.000 dinara, dok za porez manji od 20.000 umanjenje po osnovu poreskog kredita iznosi 50 odsto. Novosti
