BANJALUKA – Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH iz godine u godinu prikuplja mnogo veće prihode u odnosu na realan rast, dok je proizvodnja u BiH u padu.
Tako je, primjera radi, prema podacima UIO, do kraja jula ove godine prikupljeno 4,6 milijardi maraka, odnosno 6,3 odsto više nego u istom periodu lani, iako je u 2018. godini u odnosu na prethodnu bruto domaći proizvod BiH rastao po stopi od tri odsto. Prvih sedam mjeseci nisu, međutim, jedini period rasta prikupljana indirektnih poreza.
Prošlog mjeseca UIO je izdao saopštenje o prihodima većim za devet odsto u odnosu na isti period lani. I u prva tri mjeseca prošle godine prihodi su bili značajno veći – čak deset odsto je, prema podacima UIO, prikupljeno novca u odnosu na 2017. godinu.
Skoro svako saopštenje UIO pokazuje značajno veće prihode u odnosu na prethodni period.
Miro Džakula, direktor UIO, u skoro svakom intervjuu navodi veće prihode, a nekoliko puta je pokazivao podatke po kojima je u vrijeme mandata njegovog prethodnika bilo prikupljeno značajno manje novca od indirektnih poreza. U intervjuima je govorio da UIO preduzima zakonske mjere kako bi se povećala naplata, što implicira da se u ranijem periodu nisu prikupljali svi porezi.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, kaže za “Nezavisne” da su za veće prihode u prvih sedam mjeseci u odnosu na isti period lani najzaslužniji uvoznici.
“Dio rasta prihoda zabilježen je zbog povećanja uvoza u BiH. Na uvoz se plaćaju uvozne dažbine i što je veća količina robe koja se uvozi, veća je i naplata uvoznih dažbina. Svakako je posebno važno naglasiti da smo zabilježili i rast prikupljenog poreza na dodanu vrijednost po osnovu predatih PDV prijava. To konkretno znači da je došlo i do blagog rasta unutrašnjeg prometa dobara i usluga, odnosno porasta privredne aktivnosti unutar BiH”, kaže Kovačević.
Ističe da je rast prihoda od indirektnih poreza zabilježen po svim vrstama: PDV, akcize, carina i putarina.
S Kovačevićem se slaže i Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, ističući da su veći uvoz, dijaspora i rast broja dolazaka turista najzaslužniji za povećanje prihoda.
On kaže da ne isključuje mogućnost da je došlo i do bolje naplate ovih poreza, ali ne smatra da je veći dio rasta usljed bolje naplate prihoda.
“Došlo je do rasta osnovice na kojoj se obračunava PDV. Mnogo naših ljudi koji rade u inostranstvu je ovdje i troše svoj novac. Ne možemo reći da mi interno generišemo taj PDV unutar BiH, mi smo društvo zavisno od dijaspore i spoljnih faktora u toj mjeri da svaki oblik rasta prihoda ne možemo više vezati isključivo za našu proizvodnju”, rekao je Radivojac za “Nezavisne”.
On ne misli da je do rasta prihoda prethodnih godina dolazilo zbog boljih prikupljanja poreza jer, kako kaže, Zakon o PDV-u nije mijenjan od uvođenja UIO.
Dio povećanih prihoda on pripisuje i povećanju cijena pojedinih proizvoda, među kojima su nafta i naftni derivati.
Ono što Radivojac zamjera UIO je, kako je istakao, manjak fleksibilnosti kad je u pitanju povrat PDV-a.
“Uprava je jako rigidna što se tiče povrata iz nekih svojih razloga, koji mogu biti opravdani, a imamo i te rokove, odnosno periode uplate i otplate povrata poreskih davanja, a privrednici i tu imaju neke primjedbe. Pa ako već imamo rast naplate, mislim da tu treba ostaviti neki izduvni ventil”, smatra on. Nezavisne novine