Zbog džamije Poreska uprava i APIF RS se 13 godina ne mogu useliti u novu zgradu!!!

BANJALUKA, Poreska uprava i Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske ne mogu da se usele u milionski vrijednu poslovnu zgradu završenu još prije 13 godina u centru Bijeljine, jer islamska zajednica osporava nepunih 100 kvadrata zemljišta na kojem se zgrada nalazi, saznaje poslovni portal CAPITAL.ba.

Moderna zgrada, čija se vrijednost procjenjuje od tri do četiri miliona KM, izgrađena je još u julu 2000. godine, ali službenici institucija Srpske ne mogu da se usele jer se zbog spornog zemljišta, nakon što je propao prvobitni sporazum, objekat od 2007. godine povlači po sudovima.

Medžlis islamske zajednice u Bijeljini u 2007. godini pokrenuo je sudski spor zbog uzurpacije 94 metra kvadratna zemljišta, koje pripada dvorištu Atik džamije, koja se nalazi u centru grada.

Naime, Republika Srpska nudi da otkupi sporno zemljište, ali Islamska zajednica traži da ono ostane u njenom vlasništvu i da joj Srpska plaća zakup zemljišta. Međutim, zakup nije moguć jer se radi o zemljištu koje je koje je pod zaštitom Komisije za nacionalne spomenike BiH i kao javno dobro ne može se iznajmljivati.

Pravobranilac: Isplata jedino rješenje

Milan Radujko pomoćnik pravobranioca RS, čije je sjedište u Bijeljini, kaže za poslovni portal CAPITAL da je „predmet kompleksan i komplikovan, jer se može primijeniti niz zakonskih propisa, uključujući i propise Komisije za nacionalne spomenike BiH pod čijom zaštitom je Atik džamija“.

„Prvostepenom presudom Okružnog suda u Bijeljini svojevremeno je djelimično uvažen zahtjev tužioca, Medžlisa islamske zajednice, da postoji uzurpacija zemljišta, ali nije uvažen zahtjev Medžlisa za plaćanje novčane nadoknade u iznosu od 158.000 KM za uzurpirano zemljište“, objašnjava Radujko.

U drugostepenom postupku, nakon podnesenih žalbi i tužioca i tuženog, Viši privredni sud u Banjaluci donio je 24. marta ove godine odluku kojom uvažava žalbu Republike Srpske i Ministarstva finansija kao osnovanu.

“Viši privredni sud  je ispravno postupio jer se predmetno zemljište nije moglo izdavati pod zakup, te se ne može govoriti o nadoknadi štete za takvo zemljište“, ocjenjuje pomoćnik Pravobranioca RS.

Radujko kaže da je utvrđeno da je uzurpirano 94 metra kvadratnih zemljišta, što niko ne spori i to je notorna činjenica.

„Predmet spora je jedino površina od 94 metra kvadratna i za to zemljište treba utvrditi pravičnu nadoknadu, u skladu sa propisima o eksproprijaciji. Tuženi, odnosno RS, već šest godina ističu tu činjenicu i traže od tužioca, Medžlisa islamske zajednice, da pristanu na isplatu ove nadoknade, bilo sudskim putem ili vansudskom nagodbom“.

Radujko kaže da postupajući sud može donijeti i presudu kojom bi se odredila pravična nadoknada za uzurpirano zemljište.

„S obzirom na to da tužilac u kompletnom postupku govori o uzurpaciji prava, bilo bi logično da se o ovom slučaju odlučuje u upravnom postupku, za šta je nadležna Republička geodetska uprava – Područna jedinica Bijeljina, što i Viši privredni sud navodi u obrazloženju svoje odluke“, ističe Radujko.

IZ: Idemo do Strazbura

S druge strane, Emir Musli, predsjednik Medžlisa islamske zajednice u Bijeljini kaže da će se najvjerovatnije u ovom sporu ići i na reviziju kod Vrhovnog suda RS, po potrebi i do Strazbura.

Musli tvrdi da je materijalna odšteta tražena za uzurpirane kvadrate, te da su i oni svjesni činjenice da sporno zemljište ne bi mogli izdavati pod zakup za neke druge namjene.

„Medžlis je svojevremeno dao načelnu saglasnost za izgradnju objekta na spornom zemljištu, uz ogradu, da se sačeka mišljenje Vakufske direkcije iz Sarajeva o  statusu uzurpiranog zemljišta. Prijedlog Vakufske direkcije je bio da se napravi nagodba, te da sporni uzurpirani kvadrati ostanu u vlasništvu Medžisa, a da se sa APIF -om dogovori plaćanje zakupnine na zauzete kvadrate zemljišta“, kaže Emir Musli, predsjednik Medžlisa islamske zajednice u Bijeljini.

CAPITAL: Ljubo Ljubojević