BEOGRAD, Poljoprivredno zemljište čini više od polovine ukupne površine Srbije.
Precizan podatak ne postoji, ali se kao najpribližnija brojka uzima 5,7 miliona hektara.
Na osnovu istraživanja ili uzoraka barata se podacima i o broju građana koji se bave poljoprivredom, ali i o zasadima, grlima stoke i obrađenim parcelama.
Precizne informacije o zemljoradničkoj slici Srbije daće tek popis poljoprivrede, koji će na jesen organizovati Republički zavod za statistiku. Država će tako dobiti prvi presjek poljoprivrede poslije više od pola vijeka.
– Posljednje prebrojavanje gazdinstava i zemljišta urađeno je 1960. godine – objašnjava Andra Milojić, pomoćnik direktora RZS. – Popis je veoma značajan, jer EU ulaže velika sredstva u poljoprivredu. Tek sa preciznim podacima Srbija će moći da vodi ozbiljnu agrarnu politiku, ali i da konkuriše za subvencije iz EU.
U obrascima sa kojima će popisivači zaći u sela Srbije naći će se niz pitanja koja se tiču zemlje koju gazdinstva posjeduju, obrađuju, kao i o grlima stoke, stablima voća, vrstama kultura, mehanizaciji, đubrivima. Kao baza podataka biće iskorišćeni pojedini rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva, koji će anketarima pomoći da suze krug građana koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
– Popisivači će evidentirati sva poljoprivredna gazdinstva, preduzeća i preduzetnike koji se bave ovom djelatnošću. Time ćemo konačno riješiti sve dileme oko ove privredne grane – objašnjavaju statističari.
Izdvojeno 1,5 milijardi dinara
Prema zakonu o popisu poljoprivrede, čiji je početak zakazan za prvi oktobar, za ovaj posao je izdvojeno 1,5 milijardi dinara, ali se očekuje da dio troškova bude finanasiran iz fondova EU. Tim novcem biće plaćen i rad 6.300 anketara i 900 njihovih rukovodilaca – instruktora. RZS je objavio javni poziv za prijavljivanje kandidata za opštinske instruktore, koji će biti otvoren do kraja juna. Novosti
