BANJALUKA, Republici Srpskoj /RS/ ne prijeti “grčki scenario”, a zahvaljujući novcu koji se slivao od dijaspore RS je bila pošteđena većih efekata svjetske ekonomske krize – izjavio je pomoćnik ministra finansija RS Božidar Plavljanin.
“Bankarski sektor u RS je stabilan i nema bojazni da će doći do `grčkog scenarija`. Kako je to rekao jednom premijer Milorad Dodik, nismo puno zaduženi zato što nam niko nije previše ni dao”, rekao je Plavljanin za frankfurtske “Vesti”.
On je naveo da je RS u potpunosti ispunila aranžman sa MMF-om i ove godine neće biti potrebno da uzima kredit kako bi se sanirao budžet, što nije slučaj sa Federacijom BiH /FBiH/.
“Nije sporno da u Federaciji zaista imaju problema, prije svega zato što nisu ispunili obaveze preuzete prilikom sklapanja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. Zbog toga i ne mogu da preuzmu 170 milona evra namijenjenih za pomoć budžetu. Međutim, RS nema tih problema”, rekao je Plavljanin.
On je istakao da su devizne rezerve RS na zadovoljavajućem nivou.
“Nedavno smo imali razgovore sa predstavnicima MMF-a i oni su se saglasili da su svi makroekonomski pokazatelji u Republici Srpskoj mnogo bolji nego u Federaciji”, rekao je Plavljanin.
On je dodao da je RS racionalnom ekonomskom politikom do sada isplatila i oko 50 miliona evra stare devizne štednje, što je polovina od ukupnog duga na osnovu neisplaćene stare devizne štednje.
Plavljanin je dodao da veliku zaslugu ima i dijaspora jer je taj novac koji je ušao u Srpsku umnogome olakšao ekonomsku situaciju, čime se i kriza osjetila mnogo manje nego u drugim zemljama.
On nije mogao da navede tačne podatke koliko je novca stiglo iz dijaspore, ali je istakao da je nesumnjivo riječ o značajnom deviznom prilivu i to prije svega od ljudi koji žive i rade u Njemačkoj i Austriji.
Pomoćnik ministra finansija RS naveo je i da se za RS isplatilo što je otvorila i više ekonomskih predstavništava.
“Republika Srpska za sada ima ekonomska predstavništva u Nemačkoj, Rusiji, Belgiji i Izraelu, a namjera nam je da uskoro otvorimo još najmanje dva, u Austriji i Hrvatskoj. Strategija RS je da svoju dijasporu čuva i sačuva po svaku cijenu.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nešto me zanima kako se računaju devizne rezerve RS? Zanima me takođe kako je značajan priliv sredstava iz dijaspore postao značajan, ako nemamo ni približnu predstavu koliki je. I na kraju imamo isplativost predstavništava potkrijepljenu jedinim argumentom – tvrdnjom o isplativosti.
Pomoćnik je naravno sve ove podatke mogao da prikupi u CBBH, malo bi se pomučio da odredi učešće RS, ali i to je moguće.
Uglavnom ocjena 0 bodova za umjetnički dojam.
Pred rat smo imali 110.000 radnika na privremenom radu u inostranstvu. U toku rata je značajan broj vojnih obveznika imao status izbjeglice, od kojih su snalažljivi sklapali brak radi državljanstva, a često i uz prethodni razvod. Skoro svi ti brakovi su bili privremeni do sticanja državljanstva i u Njemačkoj su imali tarifu 10.000 DM plus troškovi sklapanja i razvoda braka u roku od 90 dana nakon dobijanja državljanstva. To je bilo naročito intenzivno kada su Nijemci počeli nakon rata vraćati “izbjeglice” i trajalo je dok se policija nije dosjetila pa počela ne najavljene kontrole po stanovima da utvrde žive li takvi supružnici zajedno. Jedan moj prijatelj je bio nekoj Ingi treći muž za dvije godine, od kojih je jedan bio iz Srbije pa je morao prethodno uzeti našu ličnu kartu. Kada se to sabere i oduzmu u međuvremenu pomrli, a bez penzije, onda je Božo u pravu da su prilivi od ove populacije značajni. Poznajem na desetine njih koji su sa stranim penzijama se vratili ili povremeno dolaze jer im djeca neće nazad, a ima dosta njih koji stare roditelje izdržavaju u legalno registrovanim privatnim domovima, a još više u privatnom aranžmanu sa rodbinom ili drugima koji su zainteresovani i plaćaju po 800 KM plus stvarni troškovi roditelja.Ne vjerujem da iko ima tačne podatke o tome, ali je sigurno značajan prihod.Druga Božina tvrdnja da su se isplatila naša predstavništva u inostranstvu je upitna sve dok Božo ne kaže koliki je bio izvoz iz RS u te zemlje godišnje do njihovog otvaranja, a koliki je sada posle otvaranja predstavništava.