Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    „Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

    30. Marta 2026. — 15:15

    „Elektrokrajina“ se zadužuje 38 miliona evra

    30. Marta 2026. — 14:06

    Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

    30. Marta 2026. — 13:22

    Rudarska preduzeća nezakonito ostala bez jeftinijeg goriva

    30. Marta 2026. — 12:54
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova pravila gradnje: obavezni solari i rekonstrukcije starih zgrada

    28. Marta 2026. — 13:15

    Petrović: ERS stabilan, već dva i po mjeseca nismo u minusu

    27. Marta 2026. — 12:25

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

    30. Marta 2026. — 13:22

    Rate kredita ponovo rastu

    30. Marta 2026. — 11:59

    Bitcoin tone, vrijeme radi za zlato

    29. Marta 2026. — 12:20

    Teslić se zadužuje za četiri miliona maraka

    29. Marta 2026. — 07:40

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Četiri hotela pod ključem zbog nedostatka infrastrukture

    30. Marta 2026. — 09:00

    Dentalni turizam izuzetno popularan u Srpskoj

    29. Marta 2026. — 14:40

    Republiku Srpsku za dva mjeseca posjetilo preko 60.000 turista

    29. Marta 2026. — 09:15

    Rat na Bliskom istoku mijenja odredišta turista

    29. Marta 2026. — 08:30

    „Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

    30. Marta 2026. — 15:15

    Trećina stranih investitora žali se na uslove poslovanja u BiH

    30. Marta 2026. — 14:28

    Rok za prijavu za podsticaje 1. april

    29. Marta 2026. — 10:45

    Federacija BiH dobija nove naftne terminale

    28. Marta 2026. — 15:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ko najviše profitira od pomjeranja kazaljki na satu?

    29. Marta 2026. — 11:30

    Nijemci ne odustaju od vozova uprkos kašnjenjima

    27. Marta 2026. — 13:30

    Koji su modeli automobila bili najsigurniji u 2025. godini

    25. Marta 2026. — 12:21

    Bik prodat za 143.000 evra

    24. Marta 2026. — 10:11

    Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

    30. Marta 2026. — 16:10

    Vlade u Australiji nude besplatan javni prevoz kako stanovništvo ne koristilo automobile

    30. Marta 2026. — 10:30

    Kina gradi “vodeni auto-put”: Kanal dug 134 kilometra

    29. Marta 2026. — 15:30

    Oglasi u ChatGPT-u probili 100 miliona dolara u rekordnom roku

    28. Marta 2026. — 11:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Polugodišnja dobit „Drina osiguranja“ 2,1 miliona KM

Polugodišnja dobit „Drina osiguranja“ 2,1 miliona KM

Marina LjubojevićMarina Ljubojević11. Augusta 2016. — 06:00Nema komentara8 minuta čitanja
– Svi poslovni planovi u prvom polugodištu 2016. ispunjeni, rezultati bolji nego 2015.
– „Drina“ potpisala sporazum o uslužnom rješavanju šteta iz oblasti autoodgovornosti sa „Nešković osiguranjem“ i „Brčko-gas osiguranjem“
– Pratimo stanje u „Krajina osiguranju“, potpuno nejasni potezi novog vlasnika
– Isplaćena dividenda akcionarima u iznosu od 1,8 miliona KM za prošlu godinu

BANJALUKA, „Drina osiguranje“ je lider na tržištu osiguranja u RS, već dvije godine zaredom ostvarujemo najveću premiju od svih osiguravajućih društava koja posluju u Srpskoj, a samo u prvih šest mjeseci ove godine imali smo premiju od skoro 13 miliona KM i dobit od 2,1 miliona maraka, rekao je u intervju za portal CAPITAL.ba generalni direktor „Drina osiguranja“ Milomir Durmić.drina osiguranje bl (3)

Kako je „Drina osiguranje“ poslovalo u prvih šest mjeseci ove godine i da li je ostvaren zacrtani plan?

DURMIĆ: Naši poslovni planovi za 2016. godinu su rađeni na bazi procenta rasta tržišta osiguranja RS, a to je nekih šest do osam procenata u odnosu na prošlu godinu. Svi poslovni planovi u prvom polugodištu 2016. su ispunjeni, rezultati su bolji nego u istom periodu prošle godine, plan je prebačen za 1,5 odsto, a rast prihoda u odnosu na prošlogodišnju realizaciju u prvih šest mjeseci je 14 odsto. Takođe, na Skupštini akcionara u martu 2016. godine donesena je odluka o isplati dividende akcionarima iz dobiti za 2015. godinu i do sada smo isplatiti 1,8 miliona KM, a ostatak dividende ćemo isplatiti do kraja trećeg kvartala ove godine. U istom periodu tehničke rezerve društva iznose gotovo 21 milion što je za dva miliona više u odnosu na isti period prošle godine. Tehničke rezerve društva su popunjene 100 odsto i u skladu sa važećim podzakonskim aktima što nam garantuje stabilnost, a našim osiguranicima garanciju da ćemo sve odštetne zahtjeve rješavati kvalitetno i na vrijeme.

Kolika je ostvarena premija u prvom polugodištu?

DURMIĆ: Ukupna ostvarena premija u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 12,9 miliona KM što je u odnosu na plan više za dva odsto, dok je prošlogodišnja realizacija bila 11,3 miliona maraka te je premija u prvih šest mjeseci ove godne u odnosu na šest mjeseci prošle veća za 15 odsto. Rast premije je ostvaren po svim vrstma osiguranja. Takođe, ostvaren je veći rast premije iz neobaveznih osigurnja tako da obavezna osiguranja u ukupnoj premiji iznose ispod 70 odsto što je bolje u odnosu na raniji period. Ovaj procenat učešća obaveznih osiguranja u ukupnoj premiji je i dalje visok u odnosu na zemlje u okruženju, ali je bolji od prosjeka u sektoru osiguranja Republike Srpske. Sa zadovoljstvom mogu da kažem da su sve filijale u sklopu „Drina osiguranja“ ostvarile rast u odnosu na prošlu godinu i da su ispunile poslovne planove za prvih šest mjeseci ove godine.

Svi odštetni zahtjevi riješeni u zakonskim rokovima

Koliko je „Drina osiguranje“ u ovom periodu isplatilo odštetnih zahtjeva i kakva je dinamika isplate šteta?

DURMIĆ: U prvom polugodištu 2016. „Drina osiguranje“ je isplatilo oko 3,7 miliona KM po osnovu odštetnih zahtjeva što je na nivou prošlogodišnje realizacije. Svi odštetni zahtjevi su u zakonskim rokovima riješeni i isplaćeni i sa 30. junom nemamo rješenih, a neisplaćenih odštetnih zahtjeva. Pratimo trend da svaki mjesec isplaćujemo i rješavamo sve odštetne zahtjeve i da ne prenosimo niti jedan odštetni zahtjev u naredni mjesec, što znači da rješavamo i isplaćujemo odštetne zahtve prije zakonskog roka. Broj sudskih sporova po osnovu odštetnih zahtjeva se smanjuje. „Drina osguranje“ već 20 godina postoji na tržištu osiguranja, a imamo manje od 100 odštenih zahtjeva na sudovima što je, uzimajući u obzir broj zahtjeva koji je riješen u proteklih 20 godina, veoma mali procenat.

drina osiguranje bl (1)Kakvi su planovi do kraja godine?

DURMIĆ: Kada su u pitanju finansijski pokazatelji u prvih šest mjeseci smo ostvarili dobit od 2,1 miliona KM, što je više u odnosu na prošlu godinu, ali je nešto niže u odnosu na plan. Do kraja godine smo planirali da ostvarimo oko 25 miliona KM premije. Ako uzmemo u obzir da je u prvom polugodištu ostvareno već 13 miliona KM možemo očekivati da će taj plan biti u potpunosti biti realizovan. „Drina osiguranje“ zadnjih nekoliko godina radi na tome da se struktura premije promijeni, kako bi učešće premije od obaveznih osiguranja bilo manje u odnosu na druge vrste osiguranja. Sada imamo učešće premije od autoodgovornosti oko 68 odsto što je bolje u odnosu na kompletno tržište osiguranja RS. Takođe, „Drina osiguranje“ je lider na tržištu osiguranja u RS i već dvije godine zaredom ostvarujemo najveću premiju od svih osiguravajućih društava koja posluju u RS i cilj nam je da taj trend zadržimo i u budućnosti.

Nelegalni popusti u autoosiguranju i dalje prisutni

Kakvo je stanje na tržištu osiguranja RS? Da li je došlo do određenih poremećaja u odnosu na prošlu godinu?

DURMIĆ: Na ovako malom tržištu, kao što je tržište RS, je prisutan jako veliki broj osiguravajućih društava. Samo u ovoj godini su registrovana dva nova društva, tako sada imamo 14 društava sa sjedištem u RS i 11 filijala iz FBiH. To je 25 društava koja rade na prostoru sa oko milion stanovnika. U takvom ambijentu se javljaju razne anomalije na tržištu kao što su vantarifni popusti u obaveznim osiguranjima. Kada uzmemo u obzir da u strukturi premija od osiguranja od autoodgovornosti učestvuje sa više od 70 odsto jasno je da se oko tog kolača svi borimo i da onda dolazi do nelojalne konkurencije.

Udrženje društava za osiguranje RS je veliku pažnju u proteklom periodu posvetilo upravo problemu nelegalnih popusta u autoodgovornosti. Potpisan je i kodeks o poštivanju premijskog sistema. Da li se on i dalje krši?

DURMIĆ: Nelojalna konkurencija je i dalje prisutna i vantarifna davanja su prisutna manje-više kod svih društava. Ne bih nijedno društvo posebno izdvajao, ali jasno je da je to tržište narušeno. Udruženje zajedno sa Agencijom za osiguranje radi na rješvanju ovog problema i već krajem avgusta ili početkom septembra ćemo pripremiti novu platformu na kojoj ćemo raditi kako bi se vanatarifni popusti ukinuli i kako bi osiguravajuća društva radila onako kako to zakon predviđa. Od oktobra će, u skladu sa Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju, biti povećane osigurane sume za nematerijalne štete u osiguranju od autoodgovrnosti sa 1,35 na 1,5 miliona KM, dok će u narednoj fazi ići na dva miliona KM, tako da možemo očekivati da će odštetni zahtjevi biti veći, da će učešće šteta u premiji biti veće i da će osiguravajuća društva morati malo drugačije da razmišljaju. Takođe, kada je u pitanju ovaj zakon, znamo da nam za četiri godine nastupa liberalizacija tržišta u autoodgovornosti koju mi moramo spremno dočekati.

Da li je i na koji način moguće stati u kraj nelegalnim popustima?

DURMIĆ: Jedna od ideja kako da se stane u kraj vantarifnim davanjima je da osiguravajuća društva ponude nešto novo osiguranicima, osim nešto niže premije. Mi smo sa „Nešković osiguranjem“ i „Brčko-gas osiguranjem“ potpisali sporazum o uslužnom rješavanju odštetnih zahtjeva iz oblasti autoodgovornosti. U početnoj fazi u tom sporazumu je bilo i „Wiener osiguranje“, međutim, zbog nekih personalnih izmjena oni nisu mogli u ovoj fazi da potpišu sporazum, ali su spremni i priključiće nam se. On podrazumijeva da osiguravajuća društva, potpisnici sporazuma, u skladu sa članom 25. Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, direktno obrađuju i isplaćuju štete svojim osiguranicima koje je pričino osiguranik jednog od druga dva društva potpisnika sporazuma, a onda se mi unutar društava međusobno regresiramo. Nadamo se da će se ovaj sporazum proiširiti i na druga društva i da će to biti nešto novo na tržištu.

drina osiguranje bl (6)Agencija dobro postupila uvođenjem privremene uprave u „Krajina osiguranje“

Vi ste i predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS. Kako komentarišete uvođenje privremene uprave u „Krajina osiguranje“? Može li to negativno uticati na ostala društva i uopšte na stanje u sektoru osiguranja?

DURMIĆ: Mi u Udrženju pratimo stanje u „Krajina osiguranju“ i za nas su potpuno iznenađujući i nejasni potezi koje većinski vlasnik tog društva vuče u posljednjih nekoliko mjeseci. Potpuno nam je nejasno šta želi novi većinski vlasnik tog osiguranja i zašto je uopšte uložio skoro sedam miliona KM u kupovinu većinskog paketa akcija, a ne želi da se bavi tim biznisom. Ukoliko bi došlo do propadanja nekog osiguravajućeg društva, to bi se odrazilo i na druga društva, pogotovo ako to društvo nema dovoljan kapital i popunjene tehničke rezerve iz kojih bi trebalo da budu isplaćene sve zaostale štete koje ono za sobom ostavi, jer bi to, putem Zaštitnog fonda, palo na sva druga osiguranja. S obzirom na to da „Drina osiguranje“ ima najveće tržišno učešće u RS naravno da bi taj teret pao najviše na nas i time smo lično zainteresovani da se stanje u „Krajina osiguranju“ popravi.

Smatrate li da je Agencija za osiguranje dobro postupila uvođenjem privremene uprave u „Krajina osiguranje“?

DURMIĆ: Potezi koje je Agencija u proteklom periodu povukla su izuzetno profesionalni i na vrijeme urađeni. Koliko ja znam Agencija za osiguranje RS je od samog početka pratila stanje u „Krajina osiguranju“, izdavala niz rješenja, formirala tim koji posebno prati aktivnosti u tom osiguranju i smatram da će sve te mjere doprinijeti da „Krajina osiguranje“ ponovo stane na noge. Privremena uprava koju je Agencija uvela je jedini mogući pravi potez koji je mogla u ovom trenutku da uradi. Sve drugo bi bilo ćutanje što bi ih moglo okarakterisati kao saučesnike u ovom djelu koje, po meni, ima obilježje krivičnog djela.

CAPITAL

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba


Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

dobit drina osiguranje izbor milomir durmic vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakEkonomski kolaps Srpske
Sljedeći članak Zbog poreskih dugovanja zaplijenili tramvaje u Sarajevu

Povezani članci

Svijet 01 minuta čitanja

Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

Capital teme 02 minute čitanja

„Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

30. Marta 2026. — 15:1502 minute čitanja

Stečajni upravnik „Koksare“ Lukavac raspisao je danas međunarodni javni poziv za ovog preduzeća kao pravnog lica po minimalnoj početnoj cijeni od 150,6 miliona KM.

„Elektrokrajina“ se zadužuje 38 miliona evra

30. Marta 2026. — 14:06

Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

30. Marta 2026. — 13:22

Rudarska preduzeća nezakonito ostala bez jeftinijeg goriva

30. Marta 2026. — 12:54

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.