BEOGRAD, Srbija u posljednjih deset godina ima najbolju ekonomsku saradnju sa Njemačkom. Od EU je došlo najviše bespovratne pomoći našoj zemlji, a najviše novca je uloženo u energetiku. S druge strane, Srbija u Evropu izvozi 57 odsto proizvoda. Mnogo manje izvozimo u Rusiju 5,5 odsto, slijede Kina i Amerika.
Srbija ima puno toga da popravi u budućoj saradnji sa ostalim velikim zemljama.
Rusija je šesti partner Srbije kod izvoza, a prvi u uvozu, što i ne čudi jer smo energetski veoma zavisni od ove zemlje. Čini se da najlošiju privrednu saradnju Srbija trenutno ima sa Amerikom, jer, prema riječima stručnjaka, daleko zaostaje za realnim mogućnostima dvije strana. Bitan zadatak i problem u robnoj razmjeni jeste smanjenje našeg velikog deficita, ali prije svega uz povećanje našeg izvoza.
Miloš Bugarin, predsjednik Privredne komore Srbije, kaže za “Blic” da, i što se donacija i obima spoljnotrgovinske saradnje tiče, prednjače zemlje EU, ali da ne treba da zanemarimo ni druga tržišta, poput ruskog, kineskog i američkog koja su vrlo zahtjevna.
– Razmjena sa EU je najveća iz dva razloga, jer imamo povlašćeni status u trgovini sa ovim zemljama, kao i zbog blizine tržišta. Nažalost, tu je prisutan i ozbiljan spoljnotrgovinski deficit, iako treba istaći da najveći deficit imamo sa Rusijom – ističe Bugarin.
Govoreći o Kini i SAD, on dodaje da obim razmjene ne odgovara obimu ekonomija tri zemlje, ali je to više problem udaljenosti tržišta.
– Naša orijentacija treba da budu i tržišta zemalja CEFTA regiona jer s njima imamo suficit. Moramo da imamo konkurentne proizvode, kao i kompanije koje ispunjavaju svjetske standarde. Važna su sva tržišta i EU i CEFTA i rusko, kinesko i američko, naravno i tržišta sjeverne Afrike i Azije – navodi Bugarin.
Dragomir Janković, saradnik Ekonomskog instituta u Briselu, potvrđuje da su ovdje najveći investitori članice EU.
– Strateški je važno za Srbiju i njen oporavak i saradnja sa istočnim ekonomijama poput Rusije i Kine. Lek za naš oporavak je izvoz, a mi nemamo proizvode za to. Rješenje bi bila strateška partnerstva sa zapadnim kompanijama gdje bismo ponudili istočnim tržištima proizvode koji su konkurentni – objašnjava Janković.
Od Njemačke 1,4 milijardu evra
Srbija je od 2001. od EU dobila 3,6 milijarde evra bespovratne pomoći. Povodom 10 godina saradnje EU sa Srbijom ministar za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke Dirk Nibel je kazao da je Njemačka mnogo novca uložila u razvoj obnovljivih izvora energije u Srbiji. On je rekao da je Njemačka u našu zemlju uložila 1,4 milijardu evra i ukazao da Srbija mora da radi na izgradnji pravne države, demokratiji, kao i na razvoju tržišne ekonomije. Šef kancelarije EU u Srbiji Vensan Dežer kazao je da je EU ključni partner Srbije kojoj je od 2001. pomogla donacijama i zajmovima, prosječno sa po 770 evra po stanovniku. Ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorlik kazala je da njena zemlja podržava Srbiju u nastojanjima da ispuni uslove za prijem u EU i dodala da su SAD druge na listi pojedinačnih zemalja, sa uloženih 810 miliona dolara u Srbiju. Blic