VAŠINGTON/PARIZ, Više od polovine Amerikanaca nema novac za studiranje, dok 75 odsto smatra da je sistem visokog školstva u SAD preskup, pokazuje anketa Instituta Pju.
Godišnja školarina za američke državne univerzitete je između 1980. i 2010. godine skočila sa oko 6.000 na 14.000 dolara, dok su privatni fakulteti poskupjeli sa 13.000 na 32.000 dolara.
Zaduživanje na ime školarina u SAD u posljednjih trideset godina poraslo je sa 15 na 40 odsto fakultetski obrazovanih građana. Prosječan dug svršenih studenata iznosi 25.000 dolara.
“Troškovi za školarinu na univerzitetima SAD porasli su brže nego u bilo kom drugom sektoru. Takva tendencija se ubrzava zajedno sa ekonomskom krizom”, objasnio je predsjednik Nacionalnog centra za visoko školstvo i državnu politiku SAD Patrik Kalan.
On je dodao da se državni budžeti smanjuju, a pritisak na troškove se sve više pomjera ka studentima i njihovim porodicima, što je nepravedno ako se zna da je broj nezaposlenih među visokokvalifikovanim mladim kadrom dostigao osam odsto u junu.
Kongres SAD je odlučio da ne prihvati prijedlog o udvostručenju kamatnih stopa za kreditiranje studenata, što državu godišnje košta 5,8 milijardi dolara. Dugovi za školarine američkih građana su u neprestanom porastu i oni su 31. marta iznosili 904 milijardi dolara, za razliku od zaduživanja domaćinstava koje je u padu.
Krediti za visoko obrazovanje postali su drugi po redu veličine pozajmice Amerikanaca u 2010.godini poslije kredita za stanove, dok su na trećem mjestu kreditne kartice, navodi se u majskoj studiji Centralne američke banke.
Sve je veći broj diplomaca koji ne uspijevaju da pronađu posao koji bi podmirio njihove troškove života zajedno sa mjesečnom ratom za kredit za školarinu, ako uopšte uspiju da se zaposle, pa zato raste broj onih koji se odlučuju da produže ili upišu neki novi faklultet.
Broj američkih diplomaca koji kasne sa isplatom kredita za školarinu više od tri mjeseca porastao je za 14 odsto 2011. godine. Tanjug