BANJALUKA – Od raspoloživih 0,58 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u Republici Srpskoj obrađuje se svega 0,20 hektara po stanovniku, a glavni uzrok za ovu situaciju su sve veća urbanizacija i migracija stanovništva u veće gradove u RS, upozorili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
“Lijevče polje, Semberija i područje Hercegovine su žarišne tačke i najugroženija područja kada je u pitanju degradacija zemljišta u RS”, rekla je Svetlana Lazić, viši stručni saradnik za upravljanje poljoprivrednim zemljištem.
Istakla je da je na radionici Ministarstva, pod nazivom “Dostizanje neutralnosti degradacije zemljišta u RS”, koja je održana u petak, predložen čitav niz mjera iz oblasti šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, s jasno utvrđenim prioritetima do 2030. godine.
“Vlada RS, preko resornog ministarstva trenutno sprovodi niz mjera za unapređenje i čuvanje zemljišnih resursa, kroz pošumljavanja, implementaciju projekata navodnjavanja i direktno kroz podsticajne mjere”, rekla je Lazićeva.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, istakao je da se zemljište u ovoj regiji sve više zapušta i na njoj raste samo korov.
“Poljoprivredno zemljište sve više nestaje i zapušta se, a ovo što ima državnog zemljišta je pod nekim koncesijama”, rekao je Maletić.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS i poljoprivredni proizvođač iz Gradiške, sa druge strane, kaže da su ljudi u Lijevče polju zainteresovani za poljoprivrednu proizvodnju, ali da zemljišta manjka.
“Ogromna je potražnja za zemljom na gradiškoj opštini. Mi smo povrtari najugroženiji, jer bi svake treće ili četvrte godine trebalo da mijenjamo plodored, a te uslove u Lijevče polju nemamo”, naglasio je on.
Kako su istakli u Ministarstvu, degradacija zemljišta je opadanje njegovih proizvodnih osobina u određenom vremenskom intervalu ili smanjenje površine zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.
“Najveći problem na koji posebno treba ukazati jeste ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova RS, usljed unutrašnjih migracija stanovnika, koji se intenzivno doseljavaju u veće gradove, a napuštaju sela”, upozorili su u Ministarstvu.
Pojasnili su da ovakva kretanja dovode do pojave pretvaranja velikih površina obradivog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, a to je, kako upozoravaju, konačan i nepovratan proces.
“Samo u tom slučaju nema mogućnosti da se određenim mjerama zemljište rekultiviše i vrati u prvobitnu funkciju”, naglasili su u Ministarstvu.
Naveli su da je, prema statističkim podacima, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u RS u 2015. iznosila 983.000 ha (36,90% teritorije), od čega su obradive površine zauzimale 816.000 ha (83%).
“Pod oranicama i baštama se nalazi 577.000 ha, voćnjacima 52.000 ha, vinogradima 314 ha i livadama 187.000 ha, dok pašnjaci zauzimaju površinu od 166.000 ha, a bare i trstici 1.000 ha”, kažu u Ministarstvu.
Upozorili su da je, kada je degradacija zemljišta u pitanu, RS ugrožena erozijom zemljišta, usljed nagiba terena, a problem, kako pojašnjavaju, predstavljaju i minirana područja. Nezavisne novine