– Ustavni sud RS u martu 2018. godine obustavio ocjenjivanje ustavnosti budžeta za 2017. godinu jer „akt više ne važi“
– Sajić: Trebalo je odlučivati po hitnom postupku. Katastrofa je da neko ovako može da izgubi svoja prava
– Jokić:
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske je prošle godine „zakinula“ poljoprivredne proizvođače za čak 132 miliona KM, a Ustavni sud je od toga „oprao ruke“ tako što je kasno stavio na dnevni red razmatranje inicijative za ocjenu ustavnosti budžeta za 2017. godinu kojim su poljoprivrednici oštećeni, otkriva portal CAPITAL.ba.
Poljoprivrednici Srpske, prema važećim zakonskim propisima, trebalo je da iz budžeta RS dobiju znatno više od isplaćenih 60 miliona KM. Na vrijeme su, prošle godine, podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti budžeta, ali Ustavni sud Republike Srpske je o tome odlučivao tek 28. marta ove godine, da bi upravo to iskoristio kao izgovor za obustavljanje postupka ocjene ustavnosti, uz obrazloženje da „u 2018. godini nema potrebe raspravljati o aktu koji više nije važeći“.
S obzirom na to da je budžet RS za 2017. godinu iznosio 3,2 milijarde KM, a Zakon o obezbjeđenju i usmjeravanju sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela RS je propisao da se od ukupnog iznosa za poljoprivredne podsticaje izdvaja šest odsto, jasno je da su poljoprivrednici mogli da dobiju 192 miliona KM.
Prema rješenju Ustavnog suda RS, koje je u posjedu naše redakcije, stoji i da Narodna skupština RS, koja je i usvojila sporni akt, nikada nije dostavila odgovor na pritužbe Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS i Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
„Sud je utvrdio da je osporeni akt godišnji, budući da je u toku postupka pred ovim sudom prestao da važi istekom kalendarske godine na koju se odnosio. Sud je, takođe, imao u vidu da je Narodna skupština RS donijela odluku o usvajanju budžeta RS za 2018. godinu koja je objavljena u Službenom glasniku RS. Imajući u vidu da je osporeni opšti akt prestao da važi u toku postupka, sud je obustavio postupak cijeneći da nije potrebno donijeti odluku zbog toga što nisu otklonjene posljedice neustavnosti, odnosno nezakonitosti“, stoji u jednoglasnoj odluci Ustavnog suda RS.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac ogorčen je zbog ovakve odluke suda. Ako postoji rok važnja nekog akta, onda o njemu, kako kaže, treba odlučivati u tom roku.
„Mi smo sve na vrijeme uradili. Ustavni sud je morao da vodi računa o rokovima. Ne znam šta dalje možemo da preduzmemo, ali ovo nije u redu. Zbog njihovog prospusta sada mi ispaštamo“, kazao je Usorac za CAPITAL.
Ipak, na ovogodišnji budžet nema zamjerku, iako je za agrar predviđena ista cifra. Kaže, rebalansom će biti povećana na 71 milion KM.
I advokat Aleksandar Sajić stao je na stranu poljoprivrednika. Kako naglašava, sud je u ovom slučaju morao da odlučuje po hitnom postupku.
„Ako sud stvarno 2018. godine nije mogao da odlučuje o budžetu iz prošle godine, onda je to trebalo da se utvrdi još kod podnošenja inicijative i da se predmet u rad uzme po hitnom postupku. Zbog toga što Ustavni sud nije ažuran, neko je eventualno izgubio pravo koje bi možda i ostvario da je sud odlučivao odmah. S druge strane, Ustavni sud je mogao i da sada da odlučuje o ovom budžetu pa da, ako i nađe da on nije u skladu sa zakonima i Ustavom RS, to konstatuje i naloži NS RS da ispoštuje pravo poljoprivrdnika. Odluka suda tako se mogla sprovesti kroz rebalans budžeta. Katastrofa je što neko na ovakav način može da izgubi pravo“, ističe Sajić.
S druge strane, njegov kolega Aleksandar Jokić kaže da ovakve odluke Ustavnog suda RS nisu novina.
„Procedura ocjene ustavnosti akata traje duže od godinu dana, pa problem nastaje kada se ocjenjuju opšti akti, kao što je budžet, koji traju godinu dana. Koliko mi je poznato, ne postoji procedura po hitnom postupku za ocjenu ustavnosti akata. Zaista ne znam da je neku od odluka sud donio za manje od godinu dana. Njima pristiže mnogo inicijativa pa ih i rješavaju redomm a ne po hitnosti, navodi Jokić.
Vlada i Narodna skupština Republike Srpske moraju primjenjivati zakone koje su sami inicirali i usvojili ili ih, ako su nerealni, promijeniti, ali ih, dok su na snazi, ne smiju kršiti.
CAPITAL: Žana Gauk
