BANJALUKA, Poljoprivredni institut Republike Srpske će, zahvaljujući novoj opremi vrijednoj 150.000 dolara, od idućeg mjeseca u svojoj laboratoriji moći da utvrđuje koncentraciju genetski modifikovanih organizama /GMO/ u hrani.
Oprema je obezbijeđena u okviru projekta Svjetske banke (World Bank Agriculture and Rural Development Project), a sporazum o stručnoj saradnji u realizaciji tog projekta danas su u Banjaluci potpisali direktor Poljopriverednog instituta Republike Srpske Mihajlo Marković i direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Sejad Mačkić.
Marković je rekao novinarima da je Poljoprivredni institut RS i do sada mogao da radi analizu prisustva GMO u hrani, odnosno da utvrđuje ima li ili nema GMO, dok nova oprema omogućava mjerenje koncentracije GMO u hrani.
On je istakao značaj ove opreme za budućnost, naročito zbog skorog ulaska Hrvatske u EU, s obzirom da regulative Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske trgovinske organizacije i EU ne dozvoljavaju kretanje roba i usluga bez podatka ima li i koliko ima GMO u hrani ili poljoprivrednim proizvodima.
Marković je rekao da Poljoprivredni institut raspolaže kvalitetno edukovanim kadrom, koji će nastaviti da se usavršava.
On smatra da će nadležne institucije u Republici Srpskoj uspjeti da akredituju određene metode kako bi mogao biti nastavljen uvoz i izvoz robe i nakon ulaska Hrvatske u EU.
Direktor Agencije za bebjednost hrane BiH Sejad Mačkić je pojasnio da sporazum reguliše obaveze dvije institucije kada je riječ o korištenju laboratorijske opreme za analizu prisustva GMO u hrani i hrani za životinje.
On je podjestio da BiH ima Zakon o genetski modifikovanim organizmima i pravilnike, te da je Agencija u saradnji sa institucijama, poput Poljoprivrenog instituta RS, preduzela mjere za edukaciju kadra kada je riječ o GMO.
“Važno je da se ovo pitanje sistemski uredi kroz zakonski okvir, kvalitetan rad laboratorija i da svi oni koji rade u sistemu bezbjednosti hrane adekvatno odgovore zahtjevima u skladu sa svojim nadležnostima”, rekao je Mačkić.
On je naveo da je Agencija za bezbjednost hrane BiH prošle godine uradila oko 170.000 laboratorijskih analiza, te da su najčešće kvarljivi proizvodi sladoled, mlijeko i brza hrana.
“Analiza od 2006. godine pokazuje blagi pad otrovanih potrošača putem hrane, ali isto tako i smanjen broj epidemija”, rekao je Mačkić.
On je naglasio da su subjekti koji se bave distribucijom hrane odgovorni da preduzmu sve mjere da na tržište stave zdravstveno ispravnui hranu i apelovao na potrošače da u predstojećem toplom periodu vode računa gdje kupuju hranu i gledaju deklaraciju. Srna