Poljoprivreda u Semberiji na izdisaju

BIJELJINA, Jesenja sjetva na području Semberije je u toku, a ona će ove godine biti siromašnija u odnosu na prethodne sezone. Uz loše otkupne cijene pšenice, poljoprivrednici muku muče i s nedostatkom radne snage, a zbog nagomilanih problema te loše ekonomske isplativosti od ovakvog načina zarade za četiri godine odustalo je 8.400 osoba.

Semberija raspolaže sa 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, a do 20 hiljada hektara ove jeseni će biti iskorišteno za zimne kulture. Za razliku od lani, ove godine vremenski uslovi dobro utječu na jesenju sjetvu, a padavine unazad mjesec dana zemlju su razmekšale, pa je oranje znatno jednostavnije.

“Jesenja sjetva je u prvoj fazi, a trenutno se sije ječam. Nakon toga kao plodored dolazi pšenica koje će ove godine zbog izuzetno loše otkupne cijene na domaćem tržištu biti manje za 20 posto. Ona više nema ekonomsku isplativost, a cijena je po kilogramu smanjena za pet feninga i na kraju izlazi na 0,22 do 0,25 KM”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Savo Bakajlić.

Ratari pšenicu moraju tretirati najmanje pet puta u toku sezone, a 200 KM koliko dobijaju od resornog entitetskog ministarstva po hektaru nedovoljno je za sav repromaterijal.

S druge strane trenutno je u toku i berba kukuruza, dosad je skinuto okvirno 50 posto, a cjelokupan posao bi trebao biti završen u narednih desetak dana.

Kada je riječ o povrtlarima, Bakajlić ističe da su oni već plastenike pripremili za zimsku salatu, luk i ostale vrste povrća koje prispijevaju u tom periodu.

“Bez obzira što ovih dana imamo prevelike oscilacije u temperaturi zraka plodovi u plastenicima se dobro održavaju. Oni su u veoma dobrom stanju, a povrće bi se na tržištu moglo očekivati za nekih mjesec i po dana. Promjena u cijenama ne bi trebalo biti u odnosu na godinu ranije”, nastavlja Bakajlić.

Što se tiče povrća koje se uzgaja na otvorenom, Bakajlić navodi kupus koji je u dobrom stanju, ali će ove godine biti u znatno manjim količinama zbog spomenutih naglih oscilacija u vanjskim temepraturama zraka.

Voćari su sada u fazi mirovanja kada su u pitanju pripreme stabala za zimu, a u toku je berba kruške koja se skladišti u hladnjačama. Nakon toga uslijedit će jesenje đubrenje i orezivanje stabala, kao i zasađivanje novih mladica.

Bakajlić navodi da poljoprivrednicima najveći problem trenutno predstavlja i nedostatak radne snage, jer kako ističe, veliki broj ljudi napustio je sembersko područje.

“Do 2015. godine u Semberiji je bilo 12.000 registrovanih poljoprivrednika, a sada nas je 3.600. To je alarmantan podatak koji pokazuje da zaista tonemo. Država i entitetska ministarstva se hvale sa podsticajima, a mi smo u velikim problemima. Svoje proizvode nemamo kome plasirati, tovnu junad već godinu niko ne otkupljuje, svinje svi žele po neprihvatljivo niskoj cijeni, tako da smo u jednom ćorsokaku i ne znam na šta će sve ovo izaći”, naglašava Bakajlić.

Semberci se i dalje oporavljaju od problema u proljetnom i ljetnom periodu, a zbrajanje štete i dalje traje. Nakon jesenje sjetve počet će sa zimskim dubokim oranjem, a zbog problema u kojima se nalaze nadležne na državnom nivou upozoravaju da je neophodno usvojiti hitne zaštitne mjere te domaću proizvodnju staviti ispred uvoza.