SARAJEVO – U izvještaju Vijeća Evropske unije o ekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini kaže se kako su ključni negativni rizici sadržani u nastavaku političkih blokada u zemlji, koje ometaju reforme i investicije.
Navodi se kako je globalna zdravstvena kriza naglo pogoršala ekonomsku stagnaciju koja je od ranije bila izražena, što je dovelo do pada BDP za oko 4,5 posto u 2020.
“Područja koja su najviše pogođena bio je sektor usluga, poput turizma. Tržište rada profitiralo je od vladinih subvencija, program ekonomske reformi predviđa prigušeni, domaći oporavak s blago ubrzanim godišnjim stopama rasta u prosjeku od oko 3% u pediodu od 2021. do 2023. godine. Međutim, ovaj benigni scenarij počiva na ključnim pretpostavkama da će se okončati politički zastoji, koji uglavnom paralizirane provođenje reformi posljednjih godina, te da će se posljedično javna i privatna ulaganja znatno povećati“, navodi se u izvještaju.
Precizira se i da su nakon podrške ekonomiji u 2020. godine, fiskalni okvir održava blago ekspanzijsku fiskalnu politiku, ali očito, kako navode, bez strategije za rast.
“Pandemija je rezultirala oštrim padom prihoda i dodatnom potrošnjom, pretvarajući višak od 2,2 posto BDP-a u 2019. u deficit od oko 4 posto BDP-a u 2020. Ovaj relativno ograničeni pristup vjerojatno odražava financijska ograničenja u nekim dijelovima zemlje, administrativna uska grla, a posebno političke zastoje, odgađajući postupak donošenja odluka i provedbu odluka o potrošnji“, navodi se u opširnom izvještaju Vijeća Evropske unije. Klix