BANJALUKA, Sve više građana u RS se iz godine u godinu odlučuje da otvori polisu životnog osiguranja, koja u velikom broju slučajeva predstavlja i štednju za starost.
Međutim, poredeći brojke o izdvajanju za ovaj vid osiguranja u zemljama Evrope i svijeta, jasno je da je svijest o ovoj potrebi i dalje mala. Tako je polisu životnog osiguranja u RS u 2013. godini imalo 74.139 građana, što je u odnosu na 2012. povećanje od oko 15.000, dok je ukupan procenat osiguranika u odnosu na broj stanovnika tek 5,5 odsto, s tim da se ovi procenti u Evropi i svijetu kreću i do 70 odsto.
Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS, kaže kako broj novih polisa životnog osiguranja bilježi dinamičan rast, ali da su premije koje uplaćujemo za polise izuzetno male.
“Premija po glavi stanovnika nam je 70 dolara, u Bugarskoj je to 151, u Hrvatskoj 389 dolara, a u Austriji čak 2.700 dolara. U svijetu je životno osiguranje veoma popularno, a čak se i razvijenost tržišta mjeri u tome koliki je udio životnog osiguranja u zemlji”, kaže ona.
Prema njenim riječima, za loše interesovanje postoje dva ključna razloga, i to životni standard i niska primanja, kao i nedostatak kulture plaćanja osiguranja.
“Na životno osiguranje gledamo kao na trošak na osnovu kojeg nemamo dugoročnu korist sve dok se ne desi nekakva šteta ili lična nesreća, gdje tek onda poznajemo značaj osiguranja”, kaže ona i dodaje kako rješenje leži u uvođenju poreskih olakšica, kao i za dobrovoljne penzijske fondove.
Sa druge strane, dodaje kako je strah kod pojedinih građana u vezi s plaćanjem osiguranja neopravdan, jer postoje mehanizmi koji obezbjeđuju isplatu po isteku ugovora s osiguravajućim društvom.
“U pravnom sistemu RS u slučaju sporova nadležni su domaći sudovi, a sva društva su kontrolisana od strane Agencije za nadzor RS, čime se garantuje da će društvo u trenutku kada bude moralo da isplati obaveze imati dovoljno sredstava”, kazala je Šljivareva. Poredeći beneficije koje se polisom životnog osiguranja dobijaju u Evropi u odnosu na one koje se nude ovdje, ona smatra da nema velike razlike. Da na životno osiguranje treba uvesti olakšice smatraju i u Udruženju društava za osiguranje RS, koje je po ovom pitanju dosad imalo nekoliko inicijativa.
“Plaćanje premije životnog osiguranja kod zaposlenih u preduzećima kroz porez na dohodak trebalo bi da se tretira kao poreska olakšica. To je stvar koja bi koristila kako društvima koja se bave osiguranjem, tako i građanima, jer će se lakše odlučiti da otvore polisu i na taj način osiguraju sebe i koriste beneficije koje im ona daje”, kazao je Cvjetin Softić, potpredsjednik društva.
Ljiljana Kostić, direktor banjalučke filijale “Jahorina osiguranja”, kaže da je rast broja polisa iz godine u godinu veoma značajan, te da građani sve više postaju svjesni kako je životno osiguranje potreba, a ne trošak.
“Činjenica je i da građani još nisu dovoljno edukovani šta ona predstavlja i šta im pruža, ali polisa je investicija koja obezbjeđuje sigurnu starost”, kazala je ona.
Polisa kao žirant
Jedan od benefita polise životnog osiguranja jeste i to da se ona može založiti i kao obezbjeđenje za kredit, a da je podizanje kredita na ovaj način zaživjelo pokazuju i zvanični podaci agencija za osiguranje u RS i FBiH.
Ukupna premija za osiguranje kredita za godinu dana više je nego udvostručena, s obzirom na to da je sa 3,3 miliona maraka 2012. godine porasla na 6,8 miliona KM 2013. godine. Nezavisne novine
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Možemo zaključiti da su građani prisiljeni da uzimaju polise osiguranja radi obezbjeđenja reprogama postojećih kreditinih zaduženja i novih kredita. Dakle, navedeno povećanje polisa osiguranja iz dobro stojećih finasija građana ne stoji i da nisu prisiljeni ne bi ni bilo povećanja već bi se govorilo o padu potražnje za polisama životnog osiguranja.
@bosman,
mozes li nam dati vise detalja, informacija za svoju tvrdnju? hvala
@ bosman vaš zaključak je djelimičano tačan. Ukoliko analizirate porast koja životna osiguranja imaju u 2013 radi se o značajnom povećanju ne samo broja osiguranik nego i premije, a koji nije moguće dostići kroz polise koje se plasiraju uz kredit. Tu su premije ipak manje! Za porast potrebno je povećanje broja samostalih životnih osiguranja, koje raste iz različitih razloga (npr. isteci polisa zaključenih u Austriji), a najviše što su ljudi shvatili da ako se sami ne pobrinu za sebe i svoje porodice to neće niko drugi. Dio tog paketa je životno osiguranje jer u BiH/RS i nema puno izbora po pitanju finansijskih proizvoda.