SARAJEVO/BANJALUKA – Policijske agencije su donijele interna pravila zbog kojih na tenderima za nabavku uniformi godinama pobjeđuje samo jedna firma − visočki „KM Trade“. Zbog vrlo specifičnih uslova na tendere se ne javljaju domaći proizvođači i distributeri čije uniforme nose policajci desetak evropskih država, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Četiri policijske agencije u Bosni i Hercegovini (BiH) su od firme “KM Trade” godinama kupovale uniforme i obuću, čija se vrijednost računa u milionima, vodeći se internim pravilnicima koji iz ovog posla isključuju druge domaće firme. Ovim dokumentima je određeno da policajci moraju nositi uniforme i obuću koje odgovaraju karakteristikama američke marke “5.11” i njemačke marke “Haix”. Jedini zastupnik robe takvih karakteristika, precizno opisanih u pravilnicima, je “KM Trade” iz Visokog.
Zahvaljujući tome, visočka firma je na javnim nabavkama od 2013. godine zaradila najmanje 17,5 miliona maraka, poslujući sa: Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUPKS), Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) i Federalnom upravom policije (FUP).
Pritom, pravilnici koje su donijeli MUPKS i Direkcija nisu u skladu sa propisima prema kojima se ovakvi akti mogu donositi samo za nabavku uniformi za posebne ili specijalne jedinice, ali ne i za „obične“ policajce.
U BiH još najmanje 13 firmi proizvodi, izvozi i distribuira uniforme u desetak evropskih zemalja. Oni s kojima su razgovarali novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kažu da posao ne mogu dobiti jer pojedine policijske agencije forsiraju nabavku jednog brenda. Iako svaka od njih može nabaviti materijal i napraviti uniformu identičnu „američkoj“, ne smiju se prijaviti na tendere zbog straha od tužbi jer je „KM Trade“ jedini ovlašten da ih prodaje u BiH.
Iz MUP-a KS kažu da se ne sjećaju ili ne znaju ko je i kako kreirao ovaj pravilnik. U FUP-u i Direkciji kažu da su prepisali sadržaj prethodno donesenih pravila, dok iz MUPRS-a nisu htjeli govoriti o pravilniku koji ima oznaku tajnosti.
Preko pravilnika do monopola
Vlasnici „KM Tradea“, koji je osnovan prije 22 godine, su advokat Kadrija Kolić i biznismen Nihad Mašić. Firma trguje: oružjem, municijom, odjećom, obućom, optikom, dvogledima, torbama i spremnicima te dronovima i drugom opremom koju prodaju u prodavnicama i putem javnih nabavki. Prema dostupnim finansijskim izvještajima, godišnji profit firme „KM Trade“ od 2010. do 2013. godine nije prelazio 73 hiljade maraka. Iako najviše zarađuje prodajom oružja, municije i specijalne opreme, firma je zabilježila veliki uspjeh u poslovanju nakon što je počela prodavati uniforme policijskim agencijama.
Naime, MUPKS, MUPRS-a, FUP i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH su od 2013. godine počeli donositi pravilnike u kojima su navedene obavezne karakteristike uniformi za policajce, uključujući skice sa opisanim detaljima: vrstom tkanja i drikera, dimenzijama te rasporedom džepova i poklopaca, otvorima za nošenje olovke ili lampe, držačima za značku, vrstom dugmadi i patent zatvarača, načinom izrade ramena košulje, dimenzijama i rasporedom petlji za kaiš na pojasu, načinom obrade te drugim detaljima. Svi opisani detalji upućuju na brend „5.11 Tactical“.
Na isti način je opisana i obuća – uz slike modela koji upućuju na „Haix“ prikazane su obavezne karakteristike: debljina kože, vrsta đona, vrste šivanja, dodaci za odbijanje sunčeve svjetlosti, membrana koja garantuje nepropusnost i prozračnost, antistatičke osobine te unutrašnje podstave od troslojnog ili četveroslojnog laminata.
Prema Zakonu o javnim nabavkama BiH, tehničke specifikacije tražene robe ili usluga moraju omogućiti jednak pristup nadmetanju svim ponuđačima i ne smiju upućivati na određenog proizvođača, marku ili porijeklo da se time neke kompanije ne bi isključile iz postupka nabavke. Izuzeci postoje ako se nabavka odnosi na: državnu tajnu, javno-privatna partnerstva, koncesije, međunarodne sporazume ili ako su potrebne posebne mjere sigurnosti pri nabavci, što ovdje nije bio slučaj.
Novinari CIN-a su kontaktirali deset proizvođača i distributera uniformi i obuće u zemlji. Na razgovor su pristali predstavnici samo dvije firme dok su iz drugih kompanija rekli da se ne prijavljuju na tendere spomenutih agencija jer unaprijed znaju da će „KM Trade“ dobiti posao.
„Taj pravilnik (MUPKS op. a) je sačinjen na bazi jednog brenda. Taj brend je veoma poznat u svijetu, to je uvoznički brend. Takav je pravilnik napravljen, konstruisan, da ne možemo napraviti (uniforme op. a)“, kaže Fahrudin Čančar, vlasnik firme „Zenko“ iz Zenice koja 25 godina proizvodi uniforme.
Haris Sejdić, vlasnik tešanjske firme „Danial’S“, kaže da su tokom dva desetljeća radili za slovačku, njemačku, poljsku, crnogorsku i albansku policiju.
„Sad imaju neke agencije koje su unaprijed napravile neke specifikacije gdje se zaista nije moglo raditi i te agencije i, možda ti neki, stvaraju neku famu kako nešto domaće nije uredu ili kako je sporno“, kaže Sejdić.
Vlasnici firme „KM Trade“ Nihad Mašić i Kadrija Kolić nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a. „Ja sam advokat, ne bavim se tim stvarima“, kratko je rekao Kolić.
Pravilnici pali sa neba
Godinu dana prije usvajanja spornog pravilnika tadašnji ministar unutrašnjih poslova KS Muhamed Budimlić nabavio je policijske uniforme i obuću od sedam firmi, u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj policijskoj uniformi Federacije BiH. Uniforme i obuća su kupljeni i zaduženi, ali ih policajci nisu nikada obukli jer ih je tadašnji policijski komesar Vahid Ćosić povukao iz upotrebe, uz izgovor da ne odgovaraju tehničkim specifikacijama. Druge uniforme želio je i Sindikat policije KS iz kojeg su tvrdili da su radioaktivne. Te uniforme su kasnije donirane Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu.
Budimlić je novinarima CIN-a rekao da su uniforme koje je nabavio imale potvrdu Instituta za provjeru kvaliteta. Ipak, sarajevski policajci ih nisu obukli, a Budimlić je u međuvremenu smijenjen. Pola godine nakon imenovanja, sredinom 2013. godine, Budimlićev nasljednik Nermin Pećanac donosi Pravilnik o posebnoj uniformi za specifične geografsko-klimatske uslove, nakon čega MUPKS uniforme nabavlja isključivo od firme „KM Trade“.
„Po mom mišljenju, nije imao nijedan zakoniti argument protiv oblačenja tih uniformi pa, samim tim, nije imao zakonit argument za predlaganje novog pravilnika“, rekao je bivši ministar Budimlić.
Prema propisima, kantonalni i federalni ministri te Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH mogu propisati posebne uniforme i dopunske dijelove samo za specijalne jedinice i specifične uslove, ali ne i za redovne uniforme koje nosi većina policajaca. Ta pravila Direkciji određuje Vijeće ministara BiH, a kantonalnim i entitetskom ministarstvu Vlada Federacije.
Prema Pravilniku koji je donesen u vrijeme Pećanca, propisano je da uniformu nose sve jedinice, obavezujući tako policajce na Bjelašnici da rade u istim uniformama kao i policajci u nižim i toplijim dijelovima kantona. Uz to, sarajevski policajci imaju drugačije uniforme od svojih kolega u ostatku entiteta, što je suprotno federalnim propisima.
„Ako je zakon to odredio, niko nema pravo da pravilnikom mijenja takvo jedno pravilo“, kaže Sanel Nezirić, advokat i stručnjak za javne nabavke.
Prema rješenju MUP-a, u Komisiji za sačinjavanje prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika su bili tadašnji uposlenici: Bensad Efendić, Almir Pašić, Muhamed Mulaomerović, Senada Idrizović i Mirsad Đelilović koji nisu govorili za CIN. Predsjednik Komisije Zejnil Lučkin je kratko rekao da se ne sjeća da li je uopće i bio u Komisiji, odbivši dalje govoriti o tome.
Iz Kabineta aktuelnog ministra Admira Katice navode da nemaju rješenja o formiranju ove radne grupe niti znaju ko je bio njen član, dok iz Uprave policije tvrde da niko od spomenutih osoba nije učestvovao u kreiranju Pravilnika.
Pećanac i Ćosić danas prebacuju odgovornost jedan na drugog. Pećanac tvrdi da je odluku o izboru uniforme prepustio Upravi policije i da je potpisao gotov dokument, dok Ćosić tvrdi da je posao završio Pećanac te da on i Uprava policije s tim nisu imali ništa, iako je bilo određeno da se Pravilnik donosi na prijedlog komesara.
MUPKS je od decembra 2013. do danas kupio od „KM Tradea“ uniforme i obuću u vrijednosti većoj od četiri miliona KM. Prema odluci od prošle godine, uniforme se više neće kupovati do donošenja nove uredbe o jedinstvenoj policijskoj uniformi FBiH.
Prepisivanje pravila
Nakon sarajevske policije „američku“ uniformu su od 2014. godine počeli nositi i pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. To im je omogućio Pravilnik o posebnim uniformama koji je kreirala šestočlana komisija. Član Komisije Enver Džihanić objasnio je za CIN da se ovo tijelo konsultovalo sa policijskim službenicima i više firmi koje proizvode uniforme, ali da im niko nije sugerisao šta da stave u Pravilnik.
Na pitanje novinara kako je Komisija znala tehničke specifikacije uniformi i obuće, objasnio je da su ih uzeli iz ranijih pravilnika. Džihanić i Mira Lazić su jedini članovi Komisije koji i dalje rade u Direkciji. Ostali članovi: Belma Trajkov, Gorana Krtalić, Delila Kreštalica i Sonja Govedarica nisu odgovarale na poruke ili su odbile razgovarati sa novinarima CIN-a.
Novi pravilnik Direkcije je skoro istovjetan pravilniku koji je godinu dana ranije usvojen u Kantonu Sarajevo. Potpisao ga je direktor Mirsad Vilić koji nije htio razgovarati sa novinarima.
Advokat Sanel Nezirić kaže da donošenje pravilnika nije u skladu sa ovlaštenjima direktora: „Ako je tim pravilnikom još dodatno ograničena konkurencija, to je jasno da taj pravilnik nije zakonit“.
Od njegovog stupanja na snagu Direkcija je posebnu taktičku uniformu i obuću kupovala isključivo od „KM Tradea“. Za te potrebe je tokom šest godina izdvojeno skoro četiri miliona KM.
Direkciji i MUP-u KS se sredinom 2017. godine pridružuje i MUPRS-a, donoseći novi pravilnik o uniformi policijskih službenika. Za razliku od kolega, ministar Dragan Lukač stavlja oznaku tajnosti na ovaj dokument jer bi njegovo otkrivanje „moglo naštetiti djelovanju institucija RS-a i BiH“. Uprkos navodnim opasnostima, Pravilnik su novinari pronašli na stranici institucije.
MUPRS-a je u pisanom odgovoru CIN-u naveo da je Ministarstvo imalo za cilj da u Pravilnik unese specifikacije materijala, karakteristike uniformi koje će biti funkcionalne i nosive te kvalitet, imajući u vidu specifičnost policijskih poslova i skrećući pažnju da dokument ne sadrži termin robne marke „5.11“.
Dva mjeseca nakon donošenja Pravilnika ova institucija kupuje uniforme i obuću od „KM Tradea“ za skoro 7,3 miliona KM. Kako bi se posao mogao nesmetano nastaviti i nakon isteka trogodišnjeg ugovora, krajem maja 2019. potpisuju okvirni sporazum od skoro 1,7 miliona KM koji im omogućava nabavku bez navođenja detalja o vremenu i količini isporuke.
U MUPRS-a su odbili razgovarati sa novinarima, a nisu rekli ni ko je napravio Pravilnik, pozivajući se na zaštitu privatnosti članova Komisije.
Tehničke specifikacije robe koje su karakteristične za marke „5.11“ i obuću „Haix“ nalaze se i u pravilniku koji od 2019. godine koristi i Federalna uprava policije. Iz ove institucije kažu da je u njegovoj izradi učestvovalo više organizacionih jedinica koje su bile zadužene za njegovo usklađivanje sa propisima. Sadržaj su prepisali iz drugih pravilnika i prilagodili svojim potrebama, objasnio je Ibro Bešlija iz FUP-a. Dokument je potpisao ministar Aljoša Čampara koji kaže da je Pravilnik pripremila Uprava policije pa nema razloga sumnjati u njegovu ispravnost. I Bešlija kaže da nije provjeravao zakonitost Pravilnika.
Iz FUP-a nisu dozvolili novinarima CIN-a skeniranje ili kopiranje dijelova Pravilnika, kao ni snimanje i fotografisanje uniforme. Federalna uprava policije je od 2019. godine na dva tendera kupila od „KM Tradea” uniforme i obuću za nešto više od 132 hiljade KM.
Pravilnik u pokušaju
Vijeće ministara BiH je krajem 2017. godine usvojilo Pravilnik o izgledu policijske uniforme u državnim agencijama. Izradila ga je Radna grupa sastavljena od predstavnika Ministarstva sigurnosti BiH i državnih policijskih agencija. Međutim, nije stupio na snagu jer ga tadašnji predsjedavajući Denis Zvizdić nije potpisao. On je odbio govoriti za CIN.
Tada su se domaći proizvođači žalili jer nisu bili uključeni u njegovu izradu, navodeći da on pogoduje samo „KM Tradeu“. Dragan Krvavac, predsjednik Saveza sindikata policijskih organa BiH koji je bio i član Radne grupe, kaže da brend „5.11“ nigdje nije naveden i da niko ne sprečava domaće proizvođače da nabave materijal i sašiju traženu uniformu. No, to ipak nije moguće jer je američki brend zaštitio materijal i zaprijetio tužbama svima koji naprave istu uniformu.
„Mi u ‘5.11 Tactical’ štitimo naše dizajne i intelektualno vlasništvo od kopija i prekršitelja te ćemo poduzeti pravne korake protiv istih gdje je prikladno“, piše u dopisu koji je, prema tvrdnjama domaćih proizvođača, stigao iz američke firme.
Nakon izrade Pravilnika održano je nekoliko sastanaka sa domaćim proizvođačima na kojima se došlo do kompromisnog rješenja – u dokument su pored navedenih specifikacija dodate riječi „ili ekvivalent kvalitete“. No, prijedlog predsjednika Privredne komore FBiH Mirsada Jašarspahića nije sproveden u praksi.
Iz Kabineta aktuelnog ministra sigurnosti Selme Cikotića navode da je tokom ove godine kompletiran novi tekst za Prijedlog pravilnika o izgledu policijske uniforme za državne policijske agencije. No, on se ne razlikuje mnogo od onog iz 2017. godine jer i dalje upućuje na brendove „5.11“ i „Haix“.
I Federacija BiH priprema nove propise, a domaći proizvođači se nadaju nediskriminirajućim pravilima. Fahrudin Čančar, vlasnik firme „Zenko“ iz Zenice, napravio je šest modela uniformi u nadi da će neki od njih biti prihvaćen. „Pored ovakvih firmi, kao što je moja, postoji još u BiH i kvalitetnijih i ranga ovoga koji sigurno mogu uraditi te uniforme“, kaže on.