SARAJEVO, Nakon što je Odbor eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL) u junu objavio Deklaraciju o neusklađenosti po pitanju sprečavanja pranja novca već su 32 zemalje od svojih finansijskih institucija zatražile uvođenje pojačanih provjera transakcija sa fizičkim licima i finansijskim institucijama u BiH.
Neke od njih su Austrija, Slovenija, Albanija, Kipar, Francuska, Crna Gora, Rusija, Srbija, Rumunija i Poljska, piše eKapija.ba.
Proces tihog isključivanja Bosne i Hercegovine iz do sada ustaljenih međunarodnih tokova novca je sve prisutniji, kažu u Udruženju banaka u BiH.
“To se ogleda kroz jednostrano zatvaranje računa u inostranstvu, odbijanje izvršenja transfera prema BiH, ograničenosti pristupa komercijalnim kreditima i garancijama… Obzirom da se radi o problematici koja je vezana za diplomatiju i nacionalne diskrecije statistički podaci nisu dostupni“, kaže Samir Lačević, voditelj za bankarske poslove, edukaciju i trening Udruženja banaka.
Navodi da će ovo neizvršavanje međunarodno preuzetih obaveza od strane Parlamenta BiH imati sve veće posljedice po ekonomiju i ukupan životni standard u BiH.
Tome u prilog ide i činjenica da izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje su bile jedan od uslova MONEYVAL-a kako naša zemlja ne bi dospjela na crnu listu globalnog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Financial Action Task Force (FATF), još nisu usvojene.
Kakva će sudbina zbog toga zadesiti našu zemlju mogli bismo saznati već za nekoliko dana. Naime, za 15. septembar planirano je održavanje plenarne sjednice MONEYVAL-a, na kojoj bi trebalo biti govora o BiH i mogućem stavljanju zemlje u ICRG proces za nekooperativne zemlje.
Stavljanjem BiH na ovu listu, slanje novca iz inostranstva će biti komplikovanije jer će sve finansijske institucije iz svijeta raditi dubinsku kontrolu transakcija kako bi provjerili da li je novac opran ili namijenjen za kriminalne svrhe.
Takvo postupanje u velikoj mjeri će usporiti novčane transakcije, a moglo bi doći i do poskupljenja kapitala. To bi se moglo odraziti i na investiranje i kreditni rejting što neće biti nimalo pozitivno za našu zemlju koja bilježi već u prvoj polovini ove godine bilježi pad investicija od 67,1 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.