BANJALUKA, Opšta teška ekonomska situacija i vremenske nepogode koje su gotovo uništile poljoprivrednu proizvodnju ove godine učinile su da su očekivanja poljoprivrednika usmjerena ka isplati podsticajnih i sredstava predviđenih za nadoknadu šteta na usjevima i drugim poljoprivrednim proizvodima, koja su za te namjene planirana u budžetu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS).
“Dosadašnja dinamika isplate podsticajnih sredstava u ovoj godini je dobra i najveći dio podnesenih zahtjeva je obrađen, a novac isplaćen, uključujući i premije za mlijeko koje je isplaćeno za maj, dok je za juni izvršena obrada, a za juli zahtjevi su primani do 15. avgusta, nakon čega će biti obrađeni“ – precizirao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Radivoje Bratić.
On je dodao da je Ministarstvo dug za nabavku mehanizacije od oko 1.111.0000 KM namirilo prošle sedmice, i izrazio zadovoljstvo što su poljoprivredni proizvođači prepoznali potrebu ulaganja u obnovu mehanizacije i nabavku savremenih tehnologija, i to ne samo kada je riječ o nabavci novih traktora od proizvođača iz Srbije.
“Kada je u pitanju podrška ovog ministarstva u smislu pružanja pogodnosti, imamo mnogo zahtjeva poljoprivrednih proizvođača za pomoć pri obnovi mehanizacije tako da je do sada za ove namjene isplaćeno ukupno tri miliona i 400.000 KM” – rekao je Bratić.
Govoreći o štetama uzrokovanim vremenskim nepogodama i o tome da su podbacili i ovogodišnji prinosi žitarica, ministar poljoprivrede upozorava da će ubuduće veća pažnja biti posvećena planiranju proizvodnje u agraru upravo s ciljem da se izbjegnu neželjeni efekti prirodnih nepogoda, ali i da se maksimalno iskoriste prirodni potencijali svakog područja.
“Kada je u pitanju agrarna proizvodnja, pitanje svih pitanja su prinosi određenih kultura, a upravo u odabiru kulture koja se sije treba napraviti iskorak i odabrati one koje će dati i sigurne prinose. Uzalud je rad, oranje, ulaganje u žitarice koje će dati neznatne prinose na područjima gdje bi druge kulture bile profitabilne” – upozorava Bratić.
On je naglasio da Republika Srpska ne može da računa na zadovoljavanje vlastitih potreba i visoke prinose hljebnog žita, ali da, istovremeno, može na vlastitim poljoprivrednim površinama i te kako da zasniva uspješnu poljoprivrednu proizvodnju, što podruzmijeva i vrlo pažljivo i stručno planiranje te proizvodnje.
Ministar smatra da bi se poljoprivrednici Srpske morali više okrenuti stočarstvu na područjima koja daju bogatu ispašu i proizvodnju bio mase za kvalitetnu stočnu ishranu za proizvodnju mlijeka i mesa, te njihovu preradu, kao i uopšte za proizvodnju hrane, uključujući i uzgoj povrtlarskih kultura čime bi se uspječno zatvarao i lanac sigurne proizvodnje.
On je dodao da je Ministarstvo odgovorilo na veliki interes poljoprivrednika, posebno iz Semberije, za podizanje plastenika za uzgoj povrtarskih kultura, tako što podržava podsticaje u kategoriji kapitalnih investicija.
“Nevjerovatno je veliki broj zahtjeva za izgradnju tih kapitalnih objekata za izgradnju plastenika za povrtarske kulture. Ljudi su shvatili da se više ne može proizvoditi i da se ta proizvodnja `preda otvorenom nebu` i da se onda prepusti da i prinosi zavise isključivo od toga” – kaže Bratić.
On je naglasio da semberski proizvođači koji praktikuju plasteničku proizvodnju od toga već imaju i značajnu materijalnu korist postižući dobru tržišnu cijenu svojih proizvoda tim više jer su ove godine, zbog vremenskih nepogada, uveliko stradale kulture na otvorenom polju.
Napominjići da vrijeme ubiranja plodova ovogodišnje proizvodnje podrazumijeva planiranje naredne proizvodne godine, ministar poljoprivrede Srpske naveo je da je posebna pažnja usmjerena prema ulaganjima u velike sisteme koji će obezbjeđivati sigurniju i kvalitetniju proizvodnju, posebno apostrofirajući akutne probleme u sistemu odbrane od poplava.
Ministar Bratić je podsjetio da će Vlada Srpske za nadokandu šteta od poplava izdvojiti između 16 i 20 miliona maraka, kao i da će poljoprivredni proizvođači biti oslobođeni vraćanja troškova za dobijeno regresirano vještačko đubrivo utrošeno u ovogodišnjoj proizvodnji. Srna