SARAJEVO, Od 8. do 10. marta ove godine Komitet ministara Savjeta Evrope razmatraće izvršenje presude u slučaju “Ališić i drugi protiv Slovenije”, a za koju je Evropski sud u Strasburu 2014. ustvrdio da je nad štedišama nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH prekršeno ljudsko pravo raspolaganja imovinom i pravo na efikasnu pravnu zaštitu jer nisu mogli do svoje štednje.
Ovu informaciju potvrdila je danas novinarima u Sarajevu predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić koja je podsjetila da su devizne štediše Ljubljanske banke od 1. decembra trebale početi podnositi zahtjeve za povrat štednje. Poručila je da današnji događaj ispred zgrade Slovenske ambasade u Sarajevu nije nikakav protest i nikakav pritisak samo jedna informacija za štediše.
Omersoftić je podsjetila da je u septembru Komitet ministara odložio razmatranje izvršenja presude “Ališić” za mart. Prema njenim riječima, od 8. do 10 marta bit će razmatrano kako Slovenija provodi implementaciju presude. Slovenija je u decembru objavila poziv štedišama Ljubljanske banke filijala u BiH i Hrvatskoj, a ministar finansija Slovenije u skladu sa slovenačkim zakonom utvrdio formulare koje štediše odnosno nasljednici treba da popune, koje identifikacijske dokumente treba da dostave i za utvrđivanje identiteta podnosilaca zahtjeva tražila se ovjera potpisa kod nadležnog organa u zemlji u kojoj živi. Omersoftić je naglasila da će odluka biti poznata 10. marta. dakle, kakav stav je Slovenije prema štedišama zauzeo Komitet.
“Većina štediša je podnijela aplikacije sama na bazi upustva. Dostavili smo tačne podatke o humanitarnim isplatama tokom rata i isto tako svaki štediša je dao podatak o tome koliko je njegove devizne štednje utrošeno u postupku privatizacije do 8. januara 2001. godine”, naglasila je Omersoftić. Prošle sedmice je bila na sastanku u Sloveniji vezano za implementaciju te presude i Slovenija još uvijek ostaje pri stavu da treba se potpiše memorandum što je bespredmetno.
“Ono što je mene jako iznenadilo je to da je direktor Ljubljanske banke koji je bio prisutan rekao da Ljubljanska banka u Sloveniji nema podatke o našoj deviznoj štednji. To je jedan vid odlaganja. Mi smo dali Komitetu sve, kako smo aplicirali i očekujemo odluku da se Sloveniji kaže da nema odugovlačenja”, kazala je Omersoftić.
Prema zadnjoj informaciji Fonda do sada je aplikaciju predalo 14.000 aplikanata, dakle, ima ih nešto više iz Hrvatske nego iz BiH. Omersoftić je kazala da je dobila informaciju da se tvrdi da postoji problem u identifikaciji aplikanata.
“Mislim da Slovenija nije svjesna situacije u kojoj se nalazi. Mislim da smo mi apsolutno tu da s punim pravom očekujemo da prema njihovom zakonu dobijemo ove podatke. Angažovali smo i advokata koji je hitno od slovenačkog ministra finansija zatražio koje to dodatne podatke ministarstvo traži da bi mi dokazali svoj vlastiti identitet i posjedovanje knjižice. Mi smo zatvorili sve i ostaje odluka. Očekujemo da će Komitet ministara dati naredbu slovenačkoj Vladi da u skladu sa svojim zakonom počne isplatu štednje i štedišama iz BiH”, poručila je Omersoftić. Ukupno potraživanje za BiH i Hrvatsku je 400 miliona eura, a samo u BiH oko 130.000 štediša potražuje oko 250 miliona eura.
“Ne može se Slovenija igrati sa jednom ozbiljnom presudom, donositi zakon koji nije u skladu sa presudom”, kazala je Omersoftić. Presudom u slučaju “Ališić i drugi protiv Slovenije” Evropski sud u Strasburu je 2014. ustvrdio da je štedišama nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH prekršeno ljudsko pravo raspolaganja imovinom i pravo na efikasnu pravnu zaštitu jer nisu mogli do svoje štednje.
Sloveniji je naređeno donošenje zakonskih mjera kako bi se štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH doveli u isti položaj sa slovenačkim štedišama kojima je stara štednja isplaćena u ratama još prije dvadeset godina. Isplate štedišama se očekuju tri mjeseca od datuma priznanja verifikacije. Nezavisne novine