BEOGRAD, Kada prvih dana jula u Srbiji na scenu stupe zakonske odredbe prema kojima poslovne banke neće moći da isplate neto zarade zaposlenima ukoliko poslodavac u isto vrijeme nije pripremio i sredstva za plaćanje poreza i doprinosa, bar prema prvim procjenama, i ono malo radnika koji danas redovno primaju zarade više neće imati tu, kako se pokazalo, pogodnost.
Jer, posljednji statistički podaci govore da je sve manje poslodavaca koji redovno izmiruju svoju obavezu prema radnicima, odnosno da ih je u privrednom sistemu svega 18 odsto. U redovne su, naravno, uračunati i svi oni koji svoja primanja dobijaju iz budžeta, a oni čine, da podsjetimo, jednu petinu ukupno zaposlenih.
Poslodavci budžetu, na ime socijalnih doprinosa, trenutno duguju 254 milijarde dinara, i to pošto je od početka ove godine naplata povećana za 11 odsto. Od 1. jula njihovi zaposleni strijepiće i za platu.
Grube procjene kažu da najmanje 50.000 firmi u Srbiji iz mjeseca u mjesec preskaču plaćanje poreza na plate, doprinosa za zdravstveno i penziono, kao i osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Njihovi zaposleni nemaju ovjerenu knjižicu, a godine rada im tope penziju. Poslodavci budžetu na ime socijalnih doprinosa trenutno duguju 254 milijarde dinara.
U Poreskoj upravi, koja je i inicirala izmjenu ovog zakona, računaju na interes preduzeća da posluju legalno. U suprotnom – nestaće.
– Ubijeđen sam da će poštovati odredbe ovog zakona – kaže za “Novosti” Dragutin Radosavljević, direktor Poreske uprave. – Od 1. jula kada firma pokuša sa računa matične banke da podigne novac za isplatu zarada, to neće moći da učini, ako ne plati i poreze i doprinose. Da građani ne bi jednog dana, kada dođu do šaltera PIO fonda, saznali da im poslodavac nije uplaćivao doprinose. I to ne znači da će banke kontrolisati naplatu doprinosa, kontrolisaće i dalje Poreska uprava.
Pitanje je, međutim, kako će se dug smanjiti, a naplata poboljšati kada su među najvećim dužnicima firme u restrukturiranju. One u kojima je privatizacija poništena, ili potencijalnim kupcima nikada nisu ni bila interesantna, a status ih štiti od prinudne naplate. Agencija za privatizaciju, u čijoj su one nadležnosti, trenutno ne vidi rješenje.
– Još nismo razgovarali kako će se ova mjera sprovoditi, ali kako je sistemsko rješenje u pitanju, morao bi da se odnosi na sve – kaže za “Novosti” Vladislav Cvetković, direktor Agencije za privatizaciju. – Da li će restrukturiranje da obezbijedi izuzeće, ne znam, ali za neka preduzeća je zaista pitanje da li će imati mogućnosti da izmiruju poreze i doprinose. Od 2008. godine nam je bilo važno da se ljudima obezbjede bilo kakva primanja, makar i bez poreza i doprinosa. Kao jedino moguće rješenje vidim da se nekako iskoristi imovina kojom ta preduzeća raspolažu.
Na sud
– Od kada je predloženo da banke kontrolišu uplatu poreza i doprinosa prije isplate zarada građanima Udruženje banaka Srbije je bilo protiv takvog rješenja. Upravni odbor UBS koji čine devet vodećih banaka u zemlji podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog propisa.
Ovo za “Novosti” kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije i ističe da nikada ovo udruženje nije dalo saglasnost Poreskoj upravi za kontrolu građana.
Mi plaćamo
Vlasnici privatnih preduzeća kažu da su rijetki ti koji su mogli da opstanu, a da ne plaćaju obaveze. – Naša kompanija uredno plaća sve poreze i doprinose – kaže za “Novosti” Rade Veselinović, vlasnik “Galeb grupe”. – U nekim firmama u okviru naše kompanija smo isplatili sve poreze i doprinose, a kasnimo sa platama. Nije u redu da u jednoj zemlji postoje povlašćene firme koje ih ne plaćaju. Novosti