BANJALUKA, Radnik sa prosječnom platom u Republici Srpskoj mora da radi 22 godine da bi zaradio onoliko koliko je za samo jedan mjesec zaradio zaposleni u jednoj mikrokreditnoj organizaciji u Republici Srpskoj, čija mjesečna primanja premašuju 220.000 maraka.
Za ovom mikrokreditnom organizacijom ne zaostaju ni banke u RS, pa je u jednoj bankarskoj organizaciji zaposlenom isplaćeno 97.689 maraka, dok je treće najveće primanje iznosilo 88.821 KM mjesečno. Prosječna plata u Republici Srpskoj u maju ove godine iznosila je 816 maraka, a penzija 320 KM.
Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je “Glasu Srpske” da je RS u mješavini sistema i u nekim institucijama postoje čisto kapitalistički pogledi na ostvarivanje plata, a da sa druge strane postoji veliki pritisak da se obezbijede socijalna davanja po shvatanjima koja smo imali u prethodnom sistemu.
– Institucije koje isplaćuju tolika primanja trebalo bi da malo razmisle o tome i da procijene da li su to baš dobre poruke u uslovima kada taj novac, koji obezbjeđuju svojim zaposlenima, ostvaruju na račun ljudi koji, objektivno, imaju jako mala primanja u RS i na račun onih koji nemaju posla – kaže Tegeltija.
Dodao je da je politika plata pitanje politike svakog privrednog subjekta pojedinačno, ali poruke koje se šalju društvu kada neko prima toliko novca za jednu platu nisu dobre.
– To me podsjeća na onu priču o vlasnicima automobilske industrije kada su došli u posjetu američkom predsjedniku da traže pomoć, a sva četiri su došla privatnim avionima. Neki od takvih se pojavljuju i u Vladi RS sa zahtjevom da im se pomogne, a zarađuju toliki novac – rekao je Tegeltija.
Generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović kaže da zarade veće od 3.000 KM danas “nisu normalne”.
– Taj novac se na neki način uzima od običnih ljudi, od onih koji su bili primorani da uzimaju kredite. U suštini, kriva je neuređena oblast bankarstva, gdje je država odavno morala da interveniše i donese zakonsku regulativu koja bi ugradila okvire u kojima se oni mogu ponašati i sa aspekta kamatnih stopa i sa aspekta ugovornih klauzula – istakao je Petrović.
Istakao je da građani ne znaju kakva je uloga institucija koje kontrolišu banke.
– Činjenica je da mikrokreditne organizacije mogu da rade kako hoće jer su ljudi nekad primorani da prihvate sve uslove. Nevjerovatan je podatak da neko ima ovolika mjesečna primanja i to je daleko od svakodnevnih dešavanja – istakao je Petrović.
Direktor Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac kaže da oni kontrolišu legalnost poslovanja određene institucije.
– O pojedinačnim platama ne možemo govoriti, mada mi nismo naišli na tako visoku platu, pa ne mogu ni reći o čemu se radi – istakla je Injac.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da su finansijske institucije uvijek imale primanja iznad prosjeka, ali da je u ovoj situaciji potpuno neprimjereno takvo ponašanje.
Poreska uprava
U Poreskoj upravi RS kažu da nemaju uvid u pojedinačne ugovore o radu i da oni ne komentarišu mjesečna primanja zaposlenih u RS.
Portparol Poreske uprave RS Mila Štrkić rekla je da je mikrokreditna organizacija na isplaćeno primanje od 220.249 KM uplatila 244.722 KM poreza i 120.534 KM doprinosa. Glas Srpske
Plata u MKO kao 200 radničkih
