BEOGRAD, Viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Veselin Pješčić izjavio je danas da je jedan od ekonomskih rizika pred Srbijom brzina sprovođenja fiskalne konsolidacije, zbog čega vlada treba da preduzme mjere za smanjenje budžetskog deficita.
“Svjesni smo da su tekuća budžetska kretanja daleko od onoga što je predviđeno, ali vjerujemo da će vlada preduzeti dodatne mjere za smanjenje deficita koje bi ga dovele na održivi nivo sa aspekta javnog duga”, rekao je Pješčić na konferenciji za novinare u NBS.
“To je jedan od rizika i mi pažljivo pratimo fiskalna kretanja kada donosimo naše mjere”, naveo je viceguverner.
On je napomenuo da je Ministarstvo finansija i privrede najavilo mjere za smanjenje budžetskog deficita za jedan procentni poen “i to je sada na stolu u vladi i to se razmatra”, a postoji najava ministra Mlađana Dinkića za dodatne mjere za smanjenje deficita za još jedan procentni poen.
Pješčić je ocijenio i da odlaganje pregovora sa MMF-om za jesen nije prekasno, i da su nedavno završene ekonomske konsultacije s tom međunarodnom finansijskom institucijom dobra osnova za analizu postojećeg stanja i za mjere koje treba da preduzme vlada i ostali nosioci ekonomske politike.
Prema njegovim riječima, pregovore sa MMF-om obilježila je saglasnost oko najvažnijih pitanja, misija nije tražila zamrzavanje plata i penzija, već su sugerisali potrebne reforme za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga na održivi nivo. To podrazumjeva širok spektar reformi među kojima su reforme javnih preduzeća, penzionog sistema, tržišta rada, povećanje konkurentnosti privrede, rekao je Pješčić.
On je naveo da ohrabruju pozitivne ekonomske tendencije u prvom kvartalu ove godine i značajno smanjivanje inflacionih pritisaka, što bi uz pad inflatornih očekivanja i relativnu stabilnost kursa dinara trebalo da obezbijedi vraćanje inflacije u granice cilja do kraja godine.
Pješčić je istakao da NBS ostaje pri procjeni da će priliv stranih direktnih investicija u ovoj godini biti oko milijardu evra, a projekcija platnobilansnog deficita za 2013. revidirana je naviše sa 8,1 na 8,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Tanjugbiz.rs