BANJALUKA – Pet najvećih pivara u BiH je u prošloj godini poslovalo pozitivno, ali je njihova dobit u odnosu na 2017. godinu prepolovljena.
Pokazuju ovo podaci portala Akta.ba, prema kojima je “Tuzlanska pivara” ostvarila dobit od 4,17 miliona KM, “Banjalučka pivara” 1,82 miliona KM, “Sarajevska pivara” 655.088, “Hercegovačka pivovara” 113.246, dok je “Bihaćka pivara” poslovala u plusu od 74.115 maraka.
Kada je riječ o prihodima, na prvom mjestu je “Banjalučka pivara” s nešto više od 47 miliona maraka, dok je iza nje “Sarajevska pivara”, koja je u 2018. godini prihodovala 37,52 miliona maraka.
Stručnjaci smatraju kako ovi rezultati nedvosmisleno pokazuju kako se domaće pivare sve teže bore pod pritskom uvoznih tržišta poput Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Igor Gavran, ekonomista koji je dobro upućen u ovu oblast, kaže kako u posljednjih nekoliko godina uvozne pivare imaju apsolutnu dominaciju, kako u tržišnom učešću, tako i u ostvarenim prihodima i profitabilnosti, dok je za domaće impresivan uspjeh sama činjenica da još opstaju i bore se svojim skromnim resursima. U pitanju su, kako kaže, globalne korporacije i svjetski lideri u ovoj industriji koji su preko pivara u susjednim državama odavno “okupirali” bh. tržište.
Dodaje kako domaći proizvođači godinama ukazuju na nelojalnu konkurenciju i dampinške cijene, ali da je sve to uzaludan posao.
“Uvozno pivo dominira na tržištu, a domaće, iako osvaja priznanja za vrhunski kvalitet, teškom mukom opstaje i uopšte dolazi do potrošača. Jedina mjera koja je neznatno pomogla domaćim pivarima bila je izmjena Zakona o akcizama, koja je omogućila neznatno niže opterećenje za manje pivare u koje i većina njih spada, ali inicijalni prijedlog koji bi napravio suštinsku razliku nije prihvatio parlament i usvojeno rješenje je bilo tek simbolično, a ne značajno poboljšanje”, smatra Gavran.
Kaže kako se stanje može promijeniti kombinacijom strateške podrške poslovanju domaćih proizvođača i kreiranjem povoljnog poslovnog okruženja sa striktnom primjenom propisa i sankcionisanjem svih oblika njihovog kršenja od strane uvoznika i stranih pivara.
“Ogromnu razliku mogu napraviti i građani, tako što će prepoznati prednosti koje izbor domaćeg proizvoda donosi za njih i cijelu privredu. Kvalitet je vrhunski, samo mu treba dati priliku”, zaključio je on.
Inače, analiza Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuje kako u posljednje tri godine dolazi do stalnog pada uvoznih cijena.
Prosječna cijena domaćeg piva je veća za oko 40 KM po hektolitru u odnosu na uvozne cijene, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih u odnosu na uvozna piva.
U Grupaciji proizvođača piva u BiH ranije su upozorili kako cijene sirovina za proizvodnju piva na svjetskom tržištu posljednjih godina bilježe rast, kao i cijene goriva, samim tim i njegovog transporta, ambalaže, te drugih energenata u procesu proizvodnje, tako da bi situacija s uvoznom cijenom piva trebalo da bude suprotna padu, a što naravno nije slučaj. Srna