Piletina u Smederevu 220 dinara, u Užicu 400

BEOGRAD, Cijene proizvoda istih proizvođača u Srbiji razlikuju se od grada do grada, ali i u dvije prodavnice slične veličine u istoj ulici.

Razlike u cijenama pojedinih namirnica idu i do 70 odsto, a najizraženije su kod mesa i mesnih prerađevina. Oscilacije na pijacama širom Srbije još su drastičnije nego one u radnjama, pa za kilogram kupusa u Beogradu mogu da se kupe čak tri u Kraljevu.
Da u trgovini važi pravilo “što manja prodavnica, to veća cijena“ zna većina potrošača, ali sve se češće dešava da identični artikli, istih proizvođača u prodavnicama podjednake veličine istih trgovinskih lanaca, u različitim mjestima, imaju različite cijene.

U zavisnosti od grada, ili čak i kraja grada u kom žive, kupci za iste namirnice odvajaju različite sume novca, jer je slobodno tržište dozvolilo trgovcima da bez kontrole određuju svoju zaradu. Najveće su razlike u cijenama svježeg mesa, pa kupcima koji pažljivo biraju gdje će da ga kupe, u novčaniku može da ostane oko 200 dinara više.

Kilogram junećeg mesa može da se nađe za 469 dinara u Zrenjaninu, ali i iza 620 u Beogradu.

– Svinjsko meso koštalo je u julu od 385 dinara po kilogramu u Kraljevu do 480 u Valjevu. Teletina je bila najjeftinija u Zaječaru i Zrenjaninu gdje je koštala 649 dinara, a najskuplja u Nišu gdje je njena cijena iznosila čak 300 dinara više. Stanovnici Smedereva sveže pileće meso plaćali su 220 dinara, a žitelji Užica skoro duplo više: 400 – objašnjavaju u Republičkom zavodu za statistiku.

Trgovci ističu da cijena artikala na njihovim rafovima umnogome zavisi od troškova poslovanja koji nisu svuda isti.

– Na krajnju cijenu utiču mnogobrojni faktori – veličina prodajnog objekta i troškovi njegovog održavanja, troškovi distribucije proizvoda, troškovi skladištenja, obim ponude, konkurencija i mjesto na kome se prodavnica nalazi – objašnjavaju u jednom trgovinskom lancu.
U Pokretu za zaštitu potrošača vjeruju da bi cijene u startu bile oko osam odsto niže kada bi potrošači imali informacije o cijenama u svim prodavnicama na jednom mjestu.

– Imali smo ideju da pokrenemo projekat praćenja cijena u maloprodaji, ali je izostala finansijska pomoć – objašnjava Petar Bogosavljević, predsjednik te organizacije.

Velike razlike u cijenama u različitim gradovima, kako kaže Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača, posljedica su neuređenosti tržišta.

– U manjim gradovima gdje konkurencija nije dovoljno razvijena, cijene diktiraju trgovci i one često nisu usklađene sa platežnom moći – kaže Papović. Blic