SARAJEVO – Brčko distrikt i njegova nadaleko čuvena pijaca “Arizona” označeni su kao jedna od kritičnih tačaka ključnih za šverc oružja na sjeveru Bosne i Hercegovine, koja je, opet, crvenim slovima navedena kao ključna država preko koje se ono dalje distribuiše u zemlje Evropske unije.
„Globalna inicijativa protiv međunarodnog organizovanog kriminala“ u svom „Biltenu rizika“ objavila je istraživanje o švercu oružja u BiH u kojem se navodi da je ova zemlja ključna država preko i iz koje oružje putuje u zemlje Evrope ili tamo gdje je traženo, a da je Brčko još od devedesetih godina prošlog vijeka postao mjesto za trgovanje svim i svačim. Posljednjih godina, navodi se, svjedočili smo čitavom nizu incidenata na ovom lokalitetu, od krijumčarenja migranata kroz propusne granice prema Hrvatskoj i Srbiji, preko droge do oružja i prostitucije.
“BiH i izvor i tranzitna zemlja za krijumčarenje malokalibarskog i lakog naoružanja. Od kraja rata 1995. godine, zemlja je preplavljena oružjem. Dio ovog oružja krijumčaren je u konfliktna područja u regionu, a drugi dio je korišten u terorističkim napadima u zapadnoj Evropi. Glavno žarište šverca oružja nalazi se u sjevernoj BiH u Brčko distriktu, mjestu koje od devedesetih godina prošlog vijeka “bije” glas prodavnice svega i svačega. Nisu rijetki ni incidenti u vezi sa švercom droge i oružja”, navode u ovom istraživanju.
Dalje se navodi da se ogromna količina oružja slijeva u Ukrajinu, uključujući i ono koje dolazi sa Zapadnog Balkana i da je njegova cijena od početka rata u Ukrajini skočila za 100 odsto. Postoje indicije da se na ratištu koriste automatske puške i minobacači proizvedeni u Srbiji.
Opasnost od ekstremizma i radikalnog desničarenja
Istraživači navode da postoji opasnost da dio oružja koje preplavi Ukrajinu kasnije dospije nazad na Zapadni Balkan, bilo da ga koriste kriminalne grupe ili paravojne formacije, ili da se dalje proda na crnom tržištu. Vjeruje se da bi protok oružja i boraca između Zapadnog Balkana i Ukrajine mogao povećati rizik od, naročito desničarskog, nasilnog ekstremizma, ubistava i paravojnog nasilja.
Posljednja prijetnja koja posebno zabrinjava, u odnosu na destabilizujući uticaj oružanih grupa u regijama u kojima se etničke tenzije mogu brzo podstaći, je protok oružja i boraca naprijed-nazad iz ratne zone u Ukrajini, za koji se vjeruje da bi mogao da proširi kriminalne i paravojne grupe na Zapadnom Balkanu, da ojača svoje arsenale i poveća radikalizaciju.
Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić kaže za portal CAPITAL da su svi njihovi rezultati istraživanja pokazali, a to su potvrdile i druge relevantne organizacije, da je BiH jedna od država u Evropi u kojoj postoje ogromne količine nelegalnog oružja, od rata naovamo.
“Slična je situacija i u drugim državama Balkana, čak i u Hrvatskoj. Nijedna od ovih država nije sprovela ozbiljnu akciju na smanjenju količine nelegalnog oružja. Dodatni rizik predstavlja to što se radi o vojnom naoružanju kojem vrijeme ništa ne može, a oružje u BiH je dostupno svima u svakom trenutku. I to ne samo puške i pištolje, nego i protivtenkovsko naoružanje”, kaže Mušić.
On govori da smo prošle godine imali zapljenu ručnih bombi proizvedenih u bivšoj SFRJ, koje su bile na putu iz BiH prema Švedskoj. Ta država je tada postala poznata u svijetu po obračunima jugoslovenskim bombama.
U obračunima afričkih grupa jugoslovenske bombe
“Dešavalo se da se sukobe afričke kriminalne organizacije i da jedni na druge bacaju bombe proizvedene u bivšoj Jugoslaviji. Bombe su naši ljudi prenosili u Švedsku autobusima. Utvrdili smo da su u BiH nabavljane po pet evra, a tamo prodavane za 50 evra. Možete misliti kako su to radili dok to nije postalo toliko masovno da je policija presjekla kanal. Švedski mediji su to nazvali “Balkanizacija švedskog mafijaškog kriminalnog miljea”. Tako nešto je za Švedsku ranije bilo nepojmljivo. Takođe, u Velikoj Britaniji i u Francuskoj, u zapljenama i u terorističkim aktima pronađeno je oružje sa Balkana”, kaže on i dodaje da Ukrajina danas jeste sada žarište na koje se slijevaju svjetske zalihe oružja, ali da su u taj biznis su sada najviše uključene države, jer su to velike količine.
Na osnovu podataka o lokacijama policijskih akcija na kojima je pronađeno oružje ili su se dogodila hapšenja, krijumčarenja ima gotovo u svim dijelovima BiH, pokazuje dalje ovo istraživanje. Ipak, najviše ga je na istoku, u tuzlanskoj i sarajevskoj regiji, zapadnoj Hercegovini, na području Bosanske Gradiške, Banjaluci, Tešnju, Doboju, Bijeljini i Zenici. Dio oružja ukraden je iz skladišta u BiH.
Od 2006. godine dogodilo se devet krađa oružja iz skladišta Oružanih snaga BiH. U martu 2017. godine iz kasarne u Bileći nestalo je osam pištolja i šest automatskih pištolja. Oružje i municiju ukrao je vojnik u kasarni na Palama 2018. godine. Ministarstvo odbrane je u februaru 2021. godine obavijestilo da je nestala “određena količina oružja iz Centra za osnovnu obuku u Pazariću“, a navodno je ukradeno 25 visokokvalitetnih pištolja.
Prema informacijama Granične policije BiH, jedan broj nedavnih zapljena ukazuje na krijumčarenje vatrenog oružja. Policija je 2021. godine zabilježila 18 krivičnih djela vezanih za krijumčarenje oružja. Zaplijenjeno je 27 komada oružja, bombi i 1.135 komada municije.
U istom periodu podneseno je sedam prekršajnih prijava protiv osumnjičenih za krijumčarenje, a oduzeta su dva komada oružja i 231 komad municije. U martu 2022. godine, međunarodna istraga koju su zajedno sprovele francuska i hrvatska policija otkrila je da je kriminalna grupa, uključujući članove iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Francuske, pokušavala prokrijumčariti oružje u Francusku.
Krajem 2018. godine hrvatska Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala pokrenula istragu protiv dvojice Hrvata koji su se navodno bavili krijumčarenjem ekstazija iz Holandije u Hrvatsku, kao i optičke opreme za oružje, te 37 kilograma plastičnog eksploziva iz BiH.
Oružje i droge ruku pod ruku
Grupe koje krijumčare oružje, rade to paralelno uz drogu, tvrde eksperti. Ono putuje najviše kroz poznata žarišta organizovanog kriminala, preko glavnih autoputeva, granica, te graničnih prelaza preko koji prelaze u zapečaćenim kamionima. Koriste se i šumski putevi duž granice sa Crnom Gorom i Hrvatskom, te čamci za granicu sa Srbijom, a kada se koriste ove rute, angažuju se lokalni vodiči i nosači.
Stručnjak za bezbjednost Darko Trifunović kaže za CAPITAL da se trgovanje oružjem ne radi preko pijace, nego preko povjerljivih ljudi.
“Oni koji imaju to oružje i puštaju ga u promet, dobro znaju kome će da ga prodaju i ko su ljudi iz kriminalnog miljea koji su im kontakt. Sve je to već organizovano i uvijek povezano sa drogom. Dio oružja onda stiže putevima droge, a kupi se i na destinacijama sličnom mrežom. Taj depo oružja, vrlo često ide istim kanalima kojim ide droga. To se lako vidi u zapljenama, uvijek je i jedno i drugo. Par komada pištolja ili 50 bombi, ide najčešće organizovanim kriminalom narkotika preko momaka koji to obavljaju. Male količine idu tako. Velikim trguju države i službe. Kada govorimo o porijeklu oružja, sve je to miks. Oružje je roba, dolazi i iz privatnih zbirki, trofeja, tek proizvedeno bez oznake, zaostavština iz rata, ranija proizvodnja. Ko bi to sve kontrolisao? Slaba je kontrola, vlast nije jaka da se izbori sa tim, granice su propusne”, kaže Trifunović.
CAPITAL: Andrijana Pisarević