Petrović: Možemo da obuzdamo cijene

BEOGRAD, Hljeb ”sava” upravo je pojeftinio za dva dinara, tako da nova maksimalna cijena vekne ne može da bude viša od 44 dinara. To je najbolji odgovor Vlade Srbije na pesimistične i katastrofične procjene koje danima slušamo: da će hrana da poskupi.
Dušan Petrović, ministar poljoprivrede i trgovine i potpredsjednik DS, tako je prokomentarisao Vladinu uredbu kojom se cijena hljeba obara.
– U martu su bile najave poskupljenja hljeba čak i na 70 dinara. Najprije smo donijeli uredbu kojom smo ograničili cijenu na 56, pa na 46, a sada je spuštamo na 44 dinara. Proljetos smo zabranili izvoz pšenice, a dozvolili smo izvoz brašna. Sve mjere postigle su, vidimo, pun efekat.
* Očekujete li ponovo kritike ekonomskih stručnjaka, pekara i mlinara, pošto administrativnim mjerama regulišete tržište hljeba?
– Tržište je sada stabilizovano. Obezbjedili smo da Srbija bude snabdijevena domaćom pšenicom, a zaustavili smo porast cijene hljeba. Ove mjere nijednog trenutka nisu ugrozile legitimne interese mlinarske i pekarske industrije niti trgovaca. Sadašnja cijena pekarima obezbjeđuje pristojnu zaradu. Cilj nam je da zaštitimo najugroženije građane i poskupljenja nećemo dozvoliti.
* Hoće li, ipak, doći do poskupljenja hrane, što se danima nagovještava?
– Šest mjeseci, svakog dana se najavljuju poskupljenja, a vidimo da se ništa ne dešava. Umjesto toga, inflacija je potpuno stavljena pod kontrolu. Ulje je pojeftinilo, stabilizuje se cijena šećera, pripremamo set mjera za stočnu hranu, što će se odraziti i na cijenu mesa. Ne postoje nikakvi ekonomski razlozi da dođe do poskupljenja. Sve druge razloge spriječićemo svim raspoloživim legalnim načinima.
* Najavljujete strateške promjene u poljoprivredi. Zašto ste, na primjer, odlučili da angažujete oko 1.500 poljoprivrednih inženjera da savjetuju ratare, stočare, mljekare, voćare, povrtare…
– Zemlja smo apsurda. Više od dva miliona građana bavi se poljoprivredom, što je oko 700.000 porodica. Istovremeno, kada sam ušao u Ministarstvo, dobio sam zapanjujući podatak da imamo dvije hiljade nezaposlenih inženjera poljoprivrede. Pronašli smo model kako da svakome ko je završio Poljoprivredni fakultet damo priliku da već u oktobru sklopi sa državom ugovor i da postane savjetodavac, a da se poljoprivrednicima, koji sada nemaju dovoljno vještine, uvećaju prinosi.
* Da li se odazvao dovoljan broj kandidata koji žele da savjetuju poljoprivrednike?
– Prijavilo se gotovo 2.000 ljudi, skoro onoliko koliko je i nezaposlenih inženjera. Njihova obuka traje ove nedjelje po cijeloj Srbiji, a u petak polažu testove koji nisu nimalo naivni. Svako ko položi odmah sklapa ugovor sa Ministarstvom, a ostali će ponovo moći na obuku.
* Koliko poljoprivrednika će moći da savjetuje svaki inženjer?
– Svako će imati po 200 gazdinstava u nadležnosti. Ukoliko budemo angažovali 1.500 savjetodavaca, 300.000 porodica će dobiti stručnu pomoć. Cilj nam je da u perspektivi angažujemo 3.500 savjetnika čija će fiksna plata biti 40.000 dinara, a dobijaće još po 20.000 u odnosu na učinke.
* Šta oni konkretno mogu da savjetuju poljoprivrednicima?
– Savjetnici će biti u svakodnevnoj vezi sa službom u Ministarstvu. Potpuno ćemo da opremimo zemlju meteorološkim stanicama i laboratorijama za ispitivanje zemljišta. Poljoprivrednici će tako dobijati najbolju moguću informaciju i savjet šta treba da rade, koju mjeru da primjenjuju, koje đubrivo da koriste, koja sredstva za zaštitu bilja da upotrebe.
* Kakve rezultate očekujete od ovog velikog projekta?
– Konačan cilj je da se značajno poveća stepen iskorišćenja ogromnog resursa Srbije, pa da se dva miliona ljudi bavi poljoprivredom na četiri miliona i 200.000 hektara obradivog zemljišta. Na taj način ćemo BDP na bazi poljoprivrede vrlo brzo da udvostručimo.
* Jeste li završili program za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Srbiji koji je najavljen?
– Od više od četiri miliona hektara svega oko 100.000 je u regularnom režimu navodnjavanja i još toliko u neregularnom. To je najniži procenat u Evropi. U naredne četiri godine Srbija može da dođe do milion i 100.000 hektara zemljišta pod navodnjavanjem. To je plan.
* Koliko će to da košta i odakle obezbjediti novac?
– Procjena je da nam je za ovaj cilj potrebno između 1,5 i dvije milijarde evra. A uvijek može da se pronađe novac za ovakva kapitalna ulaganja. Očekujem veoma povoljne kredite od međunarodnih finansijskih institucija.
* Šta može na tom poslu da se uradi tokom sljedeće godine?
– Cilj je da se očisti postojeća mreža kanala i da započnemo izgradnju nove kanalske mreže. U narednih mjesec dana imaćemo zaokružen plan poslova za narednu godinu. Očekujemo da u toku zime budu završeni poslovi projektovanja i da se sprovedu procedure i javne nabavke.
* Hoće li se nekvalitetne srpske šume ubuduće više koristiti za bioenergiju?
– Imamo više od dva miliona hektara šume. Oko 70 odsto su nekvalitetne. Pravimo ambiciozan projekat da ih pretvorimo u kvalitetne. Eksploatisaćemo nekvalitetne, a saditi kvalitetne šume. Godišnje možemo da imamo tri do četiri miliona kubika drveta eksploatisanog za energiju. Ova drvna masa može da bude izvanredan energent, koji je duplo jeftiniji od mazuta, a ima istu energetsku vrijednost. Plan je da se u naredne četiri godine u najvećoj mjeri zamjene mazut i gas tom biomasom.
* Smatrate li da će tada i ogrev biti jeftiniji za građane?
– Naravno. Značajno manje će i zemlja trošiti novca na uvoz nafte i gasa što će se odraziti na makroekonomsku stabilnost. Pokrenuće se i proizvodnja ”čipsa” i ”peleta” od biomase što se koristi kao energent. Ekološki, biomasa značajno smanjuje proizvodnju ugljen-dioksida, što je blagotvorno za zdravlje stanovnika.
* Vjerujete da ćete, i poslije narednih izbora, imati priliku da dovršite ove započete projekte?
– Zemlja će poslije narednih izbora zadržati politički pravac koji ima. Aktuelna vladajuća politička struktura dobiće podršku od građana za završetak projekata koje smo započeli. Novosti