BANJALUKA, Rad na crno, isplata dijela zarada u kovertama, neregistrovane djelatnosti zbog kojih se ne plaćaju obaveze državi prema procjenama čine trećinu bruto društvenog proizvoda u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BDP BiH je prošle godine iznosio oko 27 milijardi KM, što znači da se u sivoj zoni godišnje obrne najmanje devet milijardi KM. To je pet državnih budžeta.
U BiH je zvanično bez posla više od pola miliona ljudi, a većina ih, kada i nađu zaposlenje, pristaje da godinama rade neprijavljeni, jer nemaju izbora.
“Radim kao konobar osam godina, ali kod različitih poslodavaca i nikad nisam bio prijavljen. Dobijam 450 KM, a bude i bakšiša, pa mjesečno zaradim i više”, priča Banjalučanin M.R. koji ne razmišlja o penziji, nego samo da preživi mjesec za mjesecom.
R.Đ. je zaposlena u trgovini. Prijavljena jeste, ali na 400 KM, dok 300 KM dobija „na ruke“.
“Bilo je ‘uzmi ili ostavi’. U vrijeme kada nema posla radnik nema izbora nego da prihvati šta mu se nudi”, priča ona.
I oni koji pokrenu sopstveni posao počinju na crno.
“Imam kozmetički salon u kući i redovne mušterije. Razmišljala sam da se registrujem, ali previše je nameta i obaveza. Ne bi mi se isplatilo”, priča Banjalučanka S.M.
Prema podacima Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS, blizu 84.000 radnika je prijavljeno na platu do 500 KM, a među njima ima i diplomaca, magistara, pa i doktora nauka, koji su prijavljeni na minimalac. U Fondu su izračunali da zbog nesavjesnih poslodavaca koji prijavljuju radnike na najnižu osnovicu i potpuno neprijavljenih radnika ostaju bez 60 miliona KM godišnje.
“Predlagali smo da se uvedu platni razredi, odnosno da na najnižu platu mogu da se prijave samo nekvalifikovni radnici, a radnici sa visokom stručnom spremom da na smiju da budu prijavljeni na platu nižu od prosječne plate u RS. Tako bi se povećali prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje”, kaže Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO RS i dodaje da ima preduzeća u kojima su svi radnici prijavljeni na minimalac.
Dosadašnje kontrole rada na crno pokazuju da inspekcije rada otkriju godišnje tek nekoliko hiljada neprijavljenih radnika.
Najavljena oštra borba protiv sive ekonomije u Srpskoj još uvijek je bez vidljivih efekata. Izmjenama Zakona o inspekcijama RS i Zakona o poreskom postupku svi inspektori Inspektorata RS, inspektori Poreske uprave RS i inspektori Republičke uprave za igre na sreću dobili su nadležnost da kontrolišu da li su radnici prijavljeni, a preduzeća registrovana.
Vlada RS je imenovala Koordinaciono tijelo za inspekcijski nadzor koje će da rukovodi zajedničkim kontrolama i Odbor za rješavanje žalbi u postupcima inspekcijskog nadzora, čime su ispunjeni uslovi za primjenu rigoroznih zakonskih rješenja.
“Svi inspektori će preduzetnicima koji nemaju rješenje o registraciji moći da zabrane rad dok ne otklone nepravilnosti, a po po potrebi i da oduzmu robu, opremu, uređaje, sredstva za rad ili prevozna sredstva radi onemogućavanja daljeg obavljanja delatnosti”, kaže Dušanka Makivić, portparol Inspektorata.
Poslodavac je dužan da radnika prijavi dan prije zasnivanja radnog odnosa, a za one koji to ne učine propisane su kazne od 3.000 do 30.000 KM.
“Inspekcija rada je u ovoj godini obavila preko 3.800 kontrola rada na crno, dok su inspektori drugih inspekcija u okviru novih ovlaštenja do sada obavili preko 230 provjera prijave radnika. Međutim, efekti zakonskih izmena biće vidljivi tek nakon određenog vremenskog perioda”, kaže Dušanka Makivić.
Poslodavci i sindikalci se slažu da siva ekonomija nanosi ogromnu štetu i radnicima, privrednicima koji rade legalno i državi.
“Veliki dio rada na crno se krije u prekovremenom radu. Prema našim analizama, u nezakonitom prekovremenom radu se krije 10.000 novih radnih mjesta odnosno toliko novih radnika bi moglo biti zaposleno umjesto što se iskorištavaju postojeći, koji najčešće za prekovremeni rad nisu plaćeni”, kaže Velka Odžaković, generalna sekretarka Saveza sindikata RS.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, ističe da država toleriše preduzeća koja rade nelegalno i ne izmiruju obaveze, dok oni koji rade legalno godinama bezuspešno traže da se smanje porezi i doprinosi.
“Mi smo podržali izmjene zakona koji bi trebalo da suzbiju sivu ekonomiju, ali bojim se da to neće donijeti promene, ako ne bude političke spremnosti”, ističe Trivić.
Poslodavci ističu da je neophodno raditi na rasterećenju privrednog ambijenta kako bi se podsticali privrednici da registruju delatnost i prijavljuju radnike.
U PURS BEZ ODGOVORA
Da li su inspektori Poreske uprave (PU) RS počeli kontrole i šta je sa elektronskim identifikacionim karticama za radnike koje će sadržavati sve podatke o radom odnosu nismo uspjeli da saznamo. “EuroBlic” već duže vrijeme pokušava da dobije od PURS podatke o tome koja su to preduzeća koja imaju više stotina radnika od kojih su većina prijavljeni na najnižu zaradu, ali bez uspjeha. Euro Blic