PODGORICA – Vojnog penzionera iz okoline Pljevalja M.A, , koji je greškom Fonda PIO 11 godina primao desetostruko veću penziju nego što mu pripada, a da na to nije reagovao, to će sada koštati 155,5 hiljada evra, piše Pobjeda.
Ovo je odluka Osnovnog suda u Pljevljima iz jula prošle godine, koju je krajem januara potvrdio bjelopoljski Viši sud, a nedavno i Vrhovni sud po tužbi Fonda PIO, koji je na ime sticanja bez osnova od ovog penzionera prvobitno tražio 171,1 hiljadu evra, koliko je utvrđeno da mu je preplaćeno od 2007. do 2018. godine.
Ovaj penzioner je rješenjem Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika od 15. avgusta 2007. godine ostvario pravo na invalidsku penziju od 822,52 evra, koji je, kako se navodi u sudskim spisima, preveden na lične bodove iznosio 204.607.
Fond PIO je nakon izmjena zakona, po službenoj dužnosti, pokrenuo postupak za određivanje novog iznosa invalidske penzije, pa mu je početkom 2011. godine taj iznos povećan na 1.103 evra.
Nakon što je, 11 godina kasnije, ova greška utvrđena, u avgustu 2018. godine njemu je privremeno obustavljena isplata penzije zbog, kako se navodi, izražene sumnje u pravilnost početno utvrđenog iznosa od 822,52 evra.
“U postupku provjere podataka na osnovu kojih je tuženom obezbijeđeno pravo korišćenja penzije od 822,52 evra na dan 15. 8. 2007. godine, a na osnovu informacije sektora za informacione tehnologije, utvrđeno je da je iznos isplate pogrešno importovan u bazu podataka Fonda PIO, pa je umjesto iznosa od 822,52 evra trebao biti unijet iznos od 82,25 evra, što je za posljedicu imalo da je tuženom, počev od 15. 8. 2007. isplaćivan iznos invalidske penzije u desetostruko većem iznosu od pripadajućeg”, navodi se u sudskim spisima.
Nakon što je greška primijećena, Fond PIO je u oktobru 2018. godine poništio prethodna rješenja kojima su mu određene penzije.
Tokom postupka je vještačenjem utvrđeno da mu je za period od 15. avgusta 2007. do 30. juna 2018. godine, na ime preplate invalidske penzije, neosnovano isplaćeno 171.155,40 evra.
Donošenjem ovih rješenja je, kako se navodi, prestao pravni osnov za isplatu penzija u ovom iznosu, pa je zaključeno da se penzioner time neosnovano obogatio shodno Zakonu o obligacionim odnosima, koji propisuje da obaveza naknade vrijednosti nastaje i kada se nešto primi s obzirom na osnov koji je prestao ili se nije ostvario. Isti zakon propisuje da kada je neki dio imovine jednog lica prešao na bilo koji način u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema osnov u nekom pravnom poslu, ili u zakonu, sticalac je dužan da ga vrati.
“S obzirom da je tuženi bio nesavjestan sticalac, odnosno da je znao ili morao znati da mu je za period obuhvaćen tužbom isplaćivan iznos penzije u desetostruko većem iznosu nego što mu pripada, tužiocu pripada kamata, a rok zastarjelosti je deset godina u skladu sa odredbama čl. 381 ZOO”, tvrdili su iz Fonda PIO.
Međutim, sud je odbio da Fondu dosudi kamate u iznosu od 61,8 hiljada evra navodeći da je penzioner postao nesavjestan od momenta podnošenja tužbe za povrat sredstava, a ne od momenta kada je stekao imovinu bez pravnog osnova.
Utvrđeno je da je nastupila zastarjelost potraživanja za period od 2007. do februara 2009. godine, pa je obavezan da umjesto 171,1 hiljadu vrati 155,5 hiljada evra.
Njegov advokat je tvrdio da penzioner nijednom svojom radnjom nije doprinio da mu se penzija isplaćuje u ovolikom iznosu, već je novac isplaćivan u visini koju je utvrdio sam Fond.
“Period od deset i više godina nije mali, tužilac je u svako doba mogao da izvrši provjeru i reviziju donijetih rješenja i da donese zakonito rješenje. To dalje znači da za nastalu štetu nije odgovoran samo tuženi, već i tužilac koji je donio takva rješenja na osnovu kojih je uplaćivao invalidsku penziju na žiro račun tuženog “, tvrdio je advokat.
Ko je krivac?
U žalbi na ovu presudu Višem sudu u Bijelom Polju, advokat je postavio pitanje ko je krivac za pogrešno donijeta rješenja o pravu i visini penzije koja je isplaćivana do kraja juna 2018. godine, navodeći da one nisu plaćane bez pravnog osnova, već na osnovu rješenja tužioca. Smatra neprihvatljivim da penzioner plaća tuđe greške, a da Fond PIO ne snosi nikakve posljedice, tim prije što tuženi nijednog momenta nije sumnjao u regularnost donijetih rješenja. Ipak, sud je ove navode ocijenio neosnovanim i potvrdio prvostepenu presudu pljevaljskog suda.
Saglasan sa stavovima sudova bio je i Vrhovni sud, koji je, kao neosnovanu, prije 20 dana odbio reviziju advokata penzionera.
“Pravilno rezonuju nižestepeni sudovi da je tuženi u potpunosti bio nesavjestan, jer je znao ili morao znati da iznos koji je utvrđen kao osnovica za isplatu invalidske penzije višestruko prevazilazi iznos koji je primao na ime zarade. Neprihvatljivi su navodi revizije da tuženi ni jednom svojom radnjom nije mogao uticati na donošenje rješenja koje je donio tužilac, te da on nije skrivio nastalu štetu, zbog čega nema obavezu ni da je naknadi tužiocu”, zaključuje se u odluci Vrhovnog suda.
Iz Fonda PIO do objave teksta Pobjeda nije uspjela da dobije odgovore na koji način je moglo doći do ovakvog propusta te da li je neko radi toga odgovarao, ali ni njihov stav o tome da li postoji realna mogućnost da se u ovom slučaju naplate. Rečeno je ćemo odgovore na ova i druga pitanja dobiti iduće sedmice. Bankar.me