Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Javna preduzeća u budžet uplatila samo 14,5 od planiranih 100 miliona KM  

    20. Juna 2025. — 16:06

    Potvrđeno: „Pavgord“ kupio „ArcelorMittal“ u Prijedoru i Zenici

    20. Juna 2025. — 15:44

    Pročitajte koji vrtići su potpisali ugovor o subvencijama sa gradom Banjaluka

    20. Juna 2025. — 15:06

    Nakon ostavki dvojice direktora radnici IRB-a idu na sistematski

    20. Juna 2025. — 15:04
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Prekinuto istraživanje i vađenje nafte na jedinom nalazištu u BiH

    21. Juna 2025. — 10:04

    Cijene nafte pale nakon višednevnog rasta

    21. Juna 2025. — 08:17

    Cijene naftnih derivata ponovo skaču, distributeri već najavili vrtoglavi skok

    20. Juna 2025. — 09:35

    Mađarska planira da uveze 8,5 milijardi metara kubnih ruskog gasa

    19. Juna 2025. — 13:00

    Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

    21. Juna 2025. — 11:12

    Višković: Srpska spremna za razgovor o aranžmanu sa MMF-om

    20. Juna 2025. — 15:40

    Promet na Banjalučkoj berzi 16.438 KM

    19. Juna 2025. — 14:15

    Švajcarska smanjila osnovnu kamatu na 0 odsto

    19. Juna 2025. — 12:54

    Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

    21. Juna 2025. — 11:12

    Beogradski div velikom akvizicijom ulazi na sarajevsko tržište

    13. Juna 2025. — 08:12

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38

    Ko stoji iza velike transakcije akcijama Sarajevo osiguranja

    10. Juna 2025. — 14:30

    Proizvodi sa nula posto marže nevidljivi u marketima: Šulićeva kampanja više marketing nego pomoć građanima

    20. Juna 2025. — 14:04

    Potrošačka korpa dostigla 3.178 KM

    15. Juna 2025. — 11:30

    Postaje li platina novo zlato: Kina ju je uvezla u najvećoj količini u posljednjih godinu dana

    14. Juna 2025. — 14:30

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    13. Juna 2025. — 13:24

    Koliko zarade sezonci u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj

    18. Juna 2025. — 09:31

    Hrvatska gubi turiste zbog previsokih cijena

    17. Juna 2025. — 15:38

    Crna Gora u trci za najpoželjniju destinaciju

    16. Juna 2025. — 09:00

    Obogaćena turistička ponuda Teslića

    15. Juna 2025. — 13:10

    Prekinuto istraživanje i vađenje nafte na jedinom nalazištu u BiH

    21. Juna 2025. — 10:04

    Cijene nafte pale nakon višednevnog rasta

    21. Juna 2025. — 08:17

    Cijene naftnih derivata ponovo skaču, distributeri već najavili vrtoglavi skok

    20. Juna 2025. — 09:35

    Mađarska planira da uveze 8,5 milijardi metara kubnih ruskog gasa

    19. Juna 2025. — 13:00
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    SAD: Svakog dana 1000 novih milionera

    19. Juna 2025. — 09:50

    Italija zabranjuje mobilne telefone srednjoškolcima

    17. Juna 2025. — 09:59

    Gradi se najveće plutajuće naselje u Evropi

    16. Juna 2025. — 08:02

    Organsko povrće na vodi i bez grama hemije

    14. Juna 2025. — 12:50

    Šef SoftBanka želi kompleks AI i robotike u Arizoni vrijedan bilion dolara

    21. Juna 2025. — 12:10

    Audi zbog Trumpovih carina razmišlja o izgradnji fabrike u SAD-u

    21. Juna 2025. — 09:02

    Cijene sirove nafte skočile na najviši nivo u pet mjeseci

    20. Juna 2025. — 09:01

    Njemačka gubi trku s Kinezima

    19. Juna 2025. — 15:10
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Pej pal u Crnoj Gori: Stvoreni preduslovi, problemi u drugim zemljama

Pej pal u Crnoj Gori: Stvoreni preduslovi, problemi u drugim zemljama

adminadmin5. Maja 2013. — 11:25Nema komentara8 minuta čitanja

pejpalPODGORICA,  Iz Vlade Crne Gore godinama poručuju da su svi preduslovi za dolazak Pej Pala stvoreni te da je problem u drugim zemljama iz grupe, pišu Vijesti.

Kako kažu u Vladi u Podgorici, među tim zemljama je i Srbija, koja je nedavno dobila Pae Pal.
Crna Gora će biti priključena na sistem Internet plaćanja Pej pal , ali tek nakon detaljne analize lokalnog tržišta, saopšteno je „Vijestima” iz te kompanije.

Nedavno su u taj najbezbjedniji platni sistem na Internetu uključene Srbija i Gruzija, za razliku od Makedonije, Crne Gore i Moldavije, koje i dalje čekaju.

Direktor PejPala za Centralnu i Istočnu Evropu Damien Perilat kazao je da je širenje tog sistema dio razvojne strategije, te da će se ostatak zemalja priključivati po sistemu „korak po korak”.

“Ulazak na nova tržišta je naše dugoročno opredjeljenje. Kao što je to bio slučaj bilo gdje u svijetu, proširenje našeg poslovanja na nova tržišta podrazumijeva dosta priprema, pažnje, ali i investiranja. Kada odlučite da se bavite novcem drugih ljudi, onda morate da radite pravilno od početka”, rekao je Perilat “Vijestima”.

On je kazao da će i u slučaju Crne Gore odluka biti donijeta nakon pažljive analize i priprema.

“To podrazumijeva i blisku saradnju sa lokalnim vlastima, uključujući i regulatore, kao i dobro razumijevanje potreba lokalnih potrošača. Ovo je posebno bitno kada su u pitanju platne usluge. Naše posljednje širenje na Srbiju i Gruziju je korak dalje. Ostale zemlje slijede, nema dileme oko toga”, poručio je prvi čovjek PejPala za ovaj dio Evrope.

Iz Vlade Crne Gore godinama poručuju da su svi preduslovi za dolazak PejPala stvoreni te da je problem u drugim zemljama iz grupe. Nedavna vijest da su Srbija i Gruzija priključene na sistem, za razliku od Crne Gore i Makedonije zatekla je, kako tvrde, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, odakle su poručili da su iznenađeni, a naknadno je saopšteno da je presudila veličina tržišta.

Iz Ministarstva je “Vijestima” saopšteno da su u saradnji sa nadležnim institucijama razmotrili zahtjeve PejPal kompanije i dostavili relevantne potvrde o ispunjenosti uslova, što je i potvrđeno iz same kompanije PejPal.

“Napominjemo da su nadležne insitucije u najkraćem mogućem roku odgovorile na tražene zahtjeve i informisale PejPal”, kazali su iz Ministarstva.

Oni, međutim, nisu odgovorili na pitanje koji su bili konkretni zahtjevi i uslovi. Na to pitanje odgovorili su da ne postoje prepreke za nesmetano funkcionisanje PejPal sistema u Crnoj Gori, “o čemu je PejPal zvaničnom prepiskom i informisan”.

“Nakon nedavnog pristupa Srbije i Gruzije tom sistemu, kontaktirali smo kompaniju u cilju dobijanja zvaničnog objašnjenja i u njihovom odgovoru se, između ostalog, navodi da izražavaju žaljenje što Crna Gora nije u ovom trenutku ušla na listu PejPala. Takođe, naglašavaju da je jedini kriterijum bio ekonomski interes kompanije i veličina tržišta države”, kazali su iz Ministarstva, dodajući da se i diplomatskim putem pokušava obezbijediti konačan dolazak tog servisa.
Diskriminacija građana Crne Gore
Iz tog resora ranije su ocijenili da su građani Crne Gore, posljednjim potezom PejPala, diskriminisani u odnosu na građane iz drugih država regiona.

“Iznenađenje je tim veće, ako znamo da smo prvi u regionu ispunili sve zahtjeve kompanije i eliminisali administrativne barijere koje su postojale u sistemu i bile prepreka za uvođenje PejPala, o čemu svjedoči i zvanična prepiska”, saopštili su iz Ministarstva na čijem čelu je Vujica Lazović.

PejPal je sistem koji omogućava elektronsko poslovanje i trgovinu preko Interneta, a, osim klasične trgovine, omogućava brzo i, kako se tvrdi, bezjedno plaćanje i primanje novca, mimo banaka i ostalih institucija – sve preko Interneta.

PejPal je osnovan 1998. godine, a od 2002. godine dio je E-bay korporacije. Sjedište PejPala je u San Hozeu, u Kaliforniji, a međunarodno sjedište kompanije smješteno je u Singapuru. Evropski centar je u Parizu, odakle se koordinira proširenje i na tržište regiona. Prve evropske zemlje sistemu PejPala priključene su 2004. godine.

Ono što ga odvaja od drugih Internet finansijskih servisa, jeste činjenica da korisnici mogu da dijele novac bez ostavljanja finansijskih informacija sa drugim učesnicima, uz fleksibilnost plaćanja u korišćenju bankovnih računa, kreditnih kartica ili uz promotivno finansiranje.

Može se reći da je PejPal najjači globalni promoter e-trgovine, s obzirom da trenutno postoji preko 120 miliona aktivnih naloga iz 190 zemalja, a kroz sistem funkcioniše 25 valuta iz svih krajeva svijeta.

Sistem podstiče sve učesnike na elektronsku trgovinu jer omogućava brzo i bezbjedno poslovanje. Pogodan je i za male prodavnice i velike korporacije, kao što je njegov matični E-bay. Jednom kada postanu dio sistema PejPal, građani Crne Gore moći će da kupuju proizvode svih vrsta i sa svih meridijana, i to na brz i, do sada se pokazalo, bezbjedan način. Pej pal u Crnoj Gori: Stvoreni preduslovi, problemi u drugim zemljama
PODGORICA,  Iz Vlade Crne Gore godinama poručuju da su svi preduslovi za dolazak Pej Pala stvoreni te da je problem u drugim zemljama iz grupe, pišu Vijesti.

Kako kažu u Vladi u Podgorici, među tim zemljama je i Srbija, koja je nedavno dobila Pae Pal.
Crna Gora će biti priključena na sistem Internet plaćanja Pej pal , ali tek nakon detaljne analize lokalnog tržišta, saopšteno je „Vijestima” iz te kompanije.

Nedavno su u taj najbezbjedniji platni sistem na Internetu uključene Srbija i Gruzija, za razliku od Makedonije, Crne Gore i Moldavije, koje i dalje čekaju.

Direktor PejPala za Centralnu i Istočnu Evropu Damien Perilat kazao je da je širenje tog sistema dio razvojne strategije, te da će se ostatak zemalja priključivati po sistemu „korak po korak”.

“Ulazak na nova tržišta je naše dugoročno opredjeljenje. Kao što je to bio slučaj bilo gdje u svijetu, proširenje našeg poslovanja na nova tržišta podrazumijeva dosta priprema, pažnje, ali i investiranja. Kada odlučite da se bavite novcem drugih ljudi, onda morate da radite pravilno od početka”, rekao je Perilat “Vijestima”.

On je kazao da će i u slučaju Crne Gore odluka biti donijeta nakon pažljive analize i priprema.

“To podrazumijeva i blisku saradnju sa lokalnim vlastima, uključujući i regulatore, kao i dobro razumijevanje potreba lokalnih potrošača. Ovo je posebno bitno kada su u pitanju platne usluge. Naše posljednje širenje na Srbiju i Gruziju je korak dalje. Ostale zemlje slijede, nema dileme oko toga”, poručio je prvi čovjek PejPala za ovaj dio Evrope.

Iz Vlade Crne Gore godinama poručuju da su svi preduslovi za dolazak PejPala stvoreni te da je problem u drugim zemljama iz grupe. Nedavna vijest da su Srbija i Gruzija priključene na sistem, za razliku od Crne Gore i Makedonije zatekla je, kako tvrde, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, odakle su poručili da su iznenađeni, a naknadno je saopšteno da je presudila veličina tržišta.

Iz Ministarstva je “Vijestima” saopšteno da su u saradnji sa nadležnim institucijama razmotrili zahtjeve PejPal kompanije i dostavili relevantne potvrde o ispunjenosti uslova, što je i potvrđeno iz same kompanije PejPal.

“Napominjemo da su nadležne insitucije u najkraćem mogućem roku odgovorile na tražene zahtjeve i informisale PejPal”, kazali su iz Ministarstva.

Oni, međutim, nisu odgovorili na pitanje koji su bili konkretni zahtjevi i uslovi. Na to pitanje odgovorili su da ne postoje prepreke za nesmetano funkcionisanje PejPal sistema u Crnoj Gori, “o čemu je PejPal zvaničnom prepiskom i informisan”.

“Nakon nedavnog pristupa Srbije i Gruzije tom sistemu, kontaktirali smo kompaniju u cilju dobijanja zvaničnog objašnjenja i u njihovom odgovoru se, između ostalog, navodi da izražavaju žaljenje što Crna Gora nije u ovom trenutku ušla na listu PejPala. Takođe, naglašavaju da je jedini kriterijum bio ekonomski interes kompanije i veličina tržišta države”, kazali su iz Ministarstva, dodajući da se i diplomatskim putem pokušava obezbijediti konačan dolazak tog servisa.
Diskriminacija građana Crne Gore
Iz tog resora ranije su ocijenili da su građani Crne Gore, posljednjim potezom PejPala, diskriminisani u odnosu na građane iz drugih država regiona.

“Iznenađenje je tim veće, ako znamo da smo prvi u regionu ispunili sve zahtjeve kompanije i eliminisali administrativne barijere koje su postojale u sistemu i bile prepreka za uvođenje PejPala, o čemu svjedoči i zvanična prepiska”, saopštili su iz Ministarstva na čijem čelu je Vujica Lazović.

PejPal je sistem koji omogućava elektronsko poslovanje i trgovinu preko Interneta, a, osim klasične trgovine, omogućava brzo i, kako se tvrdi, bezjedno plaćanje i primanje novca, mimo banaka i ostalih institucija – sve preko Interneta.

PejPal je osnovan 1998. godine, a od 2002. godine dio je E-bay korporacije. Sjedište PejPala je u San Hozeu, u Kaliforniji, a međunarodno sjedište kompanije smješteno je u Singapuru. Evropski centar je u Parizu, odakle se koordinira proširenje i na tržište regiona. Prve evropske zemlje sistemu PejPala priključene su 2004. godine.

Ono što ga odvaja od drugih Internet finansijskih servisa, jeste činjenica da korisnici mogu da dijele novac bez ostavljanja finansijskih informacija sa drugim učesnicima, uz fleksibilnost plaćanja u korišćenju bankovnih računa, kreditnih kartica ili uz promotivno finansiranje.

Može se reći da je PejPal najjači globalni promoter e-trgovine, s obzirom da trenutno postoji preko 120 miliona aktivnih naloga iz 190 zemalja, a kroz sistem funkcioniše 25 valuta iz svih krajeva svijeta.

Sistem podstiče sve učesnike na elektronsku trgovinu jer omogućava brzo i bezbjedno poslovanje. Pogodan je i za male prodavnice i velike korporacije, kao što je njegov matični E-bay. Jednom kada postanu dio sistema PejPal, građani Crne Gore moći će da kupuju proizvode svih vrsta i sa svih meridijana, i to na brz i, do sada se pokazalo, bezbjedan način. Vijesti

crna gora pay pal problem trgovina
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSvjetske berze porasle nakon smanjenja kamata ECB-a
Sljedeći članak Superautomobil koji juri više od 700 kilometara na sat

Povezani članci

Svijet 02 minute čitanja

Šef SoftBanka želi kompleks AI i robotike u Arizoni vrijedan bilion dolara

FINANSIJE 02 minute čitanja

Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Javna preduzeća u budžet uplatila samo 14,5 od planiranih 100 miliona KM  

20. Juna 2025. — 16:0612 minute čitanja

BANJALUKA – Budžetom Republike Srpske za prošlu godinu planirana je dividenda od javnih preduzeća u iznosu od 100 miliona marka, a ostvarena je u iznosu od svega 14,5 miliona maraka.

Potvrđeno: „Pavgord“ kupio „ArcelorMittal“ u Prijedoru i Zenici

20. Juna 2025. — 15:44

Pročitajte koji vrtići su potpisali ugovor o subvencijama sa gradom Banjaluka

20. Juna 2025. — 15:06

Nakon ostavki dvojice direktora radnici IRB-a idu na sistematski

20. Juna 2025. — 15:04

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti