Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

    11. Februara 2026. — 19:45

    Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

    11. Februara 2026. — 16:49

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

    11. Februara 2026. — 14:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Bajatović: Ugovor o ruskom gasu vjerovatno će biti produžen za još šest mjeseci

    10. Februara 2026. — 10:48

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Za članstvo u SEPA neophodne izmjene zakona

    10. Februara 2026. — 15:54

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 99.000 KM

    9. Februara 2026. — 15:15

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Sve slabiji otkup mlijeka u BiH, farme se zatvaraju

    11. Februara 2026. — 09:02

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Pej pal u Crnoj Gori: Stvoreni preduslovi, problemi u drugim zemljama

Pej pal u Crnoj Gori: Stvoreni preduslovi, problemi u drugim zemljama

adminadmin5. Maja 2013. — 11:25Nema komentara8 minuta čitanja

pejpalPODGORICA,  Iz Vlade Crne Gore godinama poručuju da su svi preduslovi za dolazak Pej Pala stvoreni te da je problem u drugim zemljama iz grupe, pišu Vijesti.

Kako kažu u Vladi u Podgorici, među tim zemljama je i Srbija, koja je nedavno dobila Pae Pal.
Crna Gora će biti priključena na sistem Internet plaćanja Pej pal , ali tek nakon detaljne analize lokalnog tržišta, saopšteno je „Vijestima” iz te kompanije.

Nedavno su u taj najbezbjedniji platni sistem na Internetu uključene Srbija i Gruzija, za razliku od Makedonije, Crne Gore i Moldavije, koje i dalje čekaju.

Direktor PejPala za Centralnu i Istočnu Evropu Damien Perilat kazao je da je širenje tog sistema dio razvojne strategije, te da će se ostatak zemalja priključivati po sistemu „korak po korak”.

“Ulazak na nova tržišta je naše dugoročno opredjeljenje. Kao što je to bio slučaj bilo gdje u svijetu, proširenje našeg poslovanja na nova tržišta podrazumijeva dosta priprema, pažnje, ali i investiranja. Kada odlučite da se bavite novcem drugih ljudi, onda morate da radite pravilno od početka”, rekao je Perilat “Vijestima”.

On je kazao da će i u slučaju Crne Gore odluka biti donijeta nakon pažljive analize i priprema.

“To podrazumijeva i blisku saradnju sa lokalnim vlastima, uključujući i regulatore, kao i dobro razumijevanje potreba lokalnih potrošača. Ovo je posebno bitno kada su u pitanju platne usluge. Naše posljednje širenje na Srbiju i Gruziju je korak dalje. Ostale zemlje slijede, nema dileme oko toga”, poručio je prvi čovjek PejPala za ovaj dio Evrope.

Iz Vlade Crne Gore godinama poručuju da su svi preduslovi za dolazak PejPala stvoreni te da je problem u drugim zemljama iz grupe. Nedavna vijest da su Srbija i Gruzija priključene na sistem, za razliku od Crne Gore i Makedonije zatekla je, kako tvrde, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, odakle su poručili da su iznenađeni, a naknadno je saopšteno da je presudila veličina tržišta.

Iz Ministarstva je “Vijestima” saopšteno da su u saradnji sa nadležnim institucijama razmotrili zahtjeve PejPal kompanije i dostavili relevantne potvrde o ispunjenosti uslova, što je i potvrđeno iz same kompanije PejPal.

“Napominjemo da su nadležne insitucije u najkraćem mogućem roku odgovorile na tražene zahtjeve i informisale PejPal”, kazali su iz Ministarstva.

Oni, međutim, nisu odgovorili na pitanje koji su bili konkretni zahtjevi i uslovi. Na to pitanje odgovorili su da ne postoje prepreke za nesmetano funkcionisanje PejPal sistema u Crnoj Gori, “o čemu je PejPal zvaničnom prepiskom i informisan”.

“Nakon nedavnog pristupa Srbije i Gruzije tom sistemu, kontaktirali smo kompaniju u cilju dobijanja zvaničnog objašnjenja i u njihovom odgovoru se, između ostalog, navodi da izražavaju žaljenje što Crna Gora nije u ovom trenutku ušla na listu PejPala. Takođe, naglašavaju da je jedini kriterijum bio ekonomski interes kompanije i veličina tržišta države”, kazali su iz Ministarstva, dodajući da se i diplomatskim putem pokušava obezbijediti konačan dolazak tog servisa.
Diskriminacija građana Crne Gore
Iz tog resora ranije su ocijenili da su građani Crne Gore, posljednjim potezom PejPala, diskriminisani u odnosu na građane iz drugih država regiona.

“Iznenađenje je tim veće, ako znamo da smo prvi u regionu ispunili sve zahtjeve kompanije i eliminisali administrativne barijere koje su postojale u sistemu i bile prepreka za uvođenje PejPala, o čemu svjedoči i zvanična prepiska”, saopštili su iz Ministarstva na čijem čelu je Vujica Lazović.

PejPal je sistem koji omogućava elektronsko poslovanje i trgovinu preko Interneta, a, osim klasične trgovine, omogućava brzo i, kako se tvrdi, bezjedno plaćanje i primanje novca, mimo banaka i ostalih institucija – sve preko Interneta.

PejPal je osnovan 1998. godine, a od 2002. godine dio je E-bay korporacije. Sjedište PejPala je u San Hozeu, u Kaliforniji, a međunarodno sjedište kompanije smješteno je u Singapuru. Evropski centar je u Parizu, odakle se koordinira proširenje i na tržište regiona. Prve evropske zemlje sistemu PejPala priključene su 2004. godine.

Ono što ga odvaja od drugih Internet finansijskih servisa, jeste činjenica da korisnici mogu da dijele novac bez ostavljanja finansijskih informacija sa drugim učesnicima, uz fleksibilnost plaćanja u korišćenju bankovnih računa, kreditnih kartica ili uz promotivno finansiranje.

Može se reći da je PejPal najjači globalni promoter e-trgovine, s obzirom da trenutno postoji preko 120 miliona aktivnih naloga iz 190 zemalja, a kroz sistem funkcioniše 25 valuta iz svih krajeva svijeta.

Sistem podstiče sve učesnike na elektronsku trgovinu jer omogućava brzo i bezbjedno poslovanje. Pogodan je i za male prodavnice i velike korporacije, kao što je njegov matični E-bay. Jednom kada postanu dio sistema PejPal, građani Crne Gore moći će da kupuju proizvode svih vrsta i sa svih meridijana, i to na brz i, do sada se pokazalo, bezbjedan način. Pej pal u Crnoj Gori: Stvoreni preduslovi, problemi u drugim zemljama
PODGORICA,  Iz Vlade Crne Gore godinama poručuju da su svi preduslovi za dolazak Pej Pala stvoreni te da je problem u drugim zemljama iz grupe, pišu Vijesti.

Kako kažu u Vladi u Podgorici, među tim zemljama je i Srbija, koja je nedavno dobila Pae Pal.
Crna Gora će biti priključena na sistem Internet plaćanja Pej pal , ali tek nakon detaljne analize lokalnog tržišta, saopšteno je „Vijestima” iz te kompanije.

Nedavno su u taj najbezbjedniji platni sistem na Internetu uključene Srbija i Gruzija, za razliku od Makedonije, Crne Gore i Moldavije, koje i dalje čekaju.

Direktor PejPala za Centralnu i Istočnu Evropu Damien Perilat kazao je da je širenje tog sistema dio razvojne strategije, te da će se ostatak zemalja priključivati po sistemu „korak po korak”.

“Ulazak na nova tržišta je naše dugoročno opredjeljenje. Kao što je to bio slučaj bilo gdje u svijetu, proširenje našeg poslovanja na nova tržišta podrazumijeva dosta priprema, pažnje, ali i investiranja. Kada odlučite da se bavite novcem drugih ljudi, onda morate da radite pravilno od početka”, rekao je Perilat “Vijestima”.

On je kazao da će i u slučaju Crne Gore odluka biti donijeta nakon pažljive analize i priprema.

“To podrazumijeva i blisku saradnju sa lokalnim vlastima, uključujući i regulatore, kao i dobro razumijevanje potreba lokalnih potrošača. Ovo je posebno bitno kada su u pitanju platne usluge. Naše posljednje širenje na Srbiju i Gruziju je korak dalje. Ostale zemlje slijede, nema dileme oko toga”, poručio je prvi čovjek PejPala za ovaj dio Evrope.

Iz Vlade Crne Gore godinama poručuju da su svi preduslovi za dolazak PejPala stvoreni te da je problem u drugim zemljama iz grupe. Nedavna vijest da su Srbija i Gruzija priključene na sistem, za razliku od Crne Gore i Makedonije zatekla je, kako tvrde, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, odakle su poručili da su iznenađeni, a naknadno je saopšteno da je presudila veličina tržišta.

Iz Ministarstva je “Vijestima” saopšteno da su u saradnji sa nadležnim institucijama razmotrili zahtjeve PejPal kompanije i dostavili relevantne potvrde o ispunjenosti uslova, što je i potvrđeno iz same kompanije PejPal.

“Napominjemo da su nadležne insitucije u najkraćem mogućem roku odgovorile na tražene zahtjeve i informisale PejPal”, kazali su iz Ministarstva.

Oni, međutim, nisu odgovorili na pitanje koji su bili konkretni zahtjevi i uslovi. Na to pitanje odgovorili su da ne postoje prepreke za nesmetano funkcionisanje PejPal sistema u Crnoj Gori, “o čemu je PejPal zvaničnom prepiskom i informisan”.

“Nakon nedavnog pristupa Srbije i Gruzije tom sistemu, kontaktirali smo kompaniju u cilju dobijanja zvaničnog objašnjenja i u njihovom odgovoru se, između ostalog, navodi da izražavaju žaljenje što Crna Gora nije u ovom trenutku ušla na listu PejPala. Takođe, naglašavaju da je jedini kriterijum bio ekonomski interes kompanije i veličina tržišta države”, kazali su iz Ministarstva, dodajući da se i diplomatskim putem pokušava obezbijediti konačan dolazak tog servisa.
Diskriminacija građana Crne Gore
Iz tog resora ranije su ocijenili da su građani Crne Gore, posljednjim potezom PejPala, diskriminisani u odnosu na građane iz drugih država regiona.

“Iznenađenje je tim veće, ako znamo da smo prvi u regionu ispunili sve zahtjeve kompanije i eliminisali administrativne barijere koje su postojale u sistemu i bile prepreka za uvođenje PejPala, o čemu svjedoči i zvanična prepiska”, saopštili su iz Ministarstva na čijem čelu je Vujica Lazović.

PejPal je sistem koji omogućava elektronsko poslovanje i trgovinu preko Interneta, a, osim klasične trgovine, omogućava brzo i, kako se tvrdi, bezjedno plaćanje i primanje novca, mimo banaka i ostalih institucija – sve preko Interneta.

PejPal je osnovan 1998. godine, a od 2002. godine dio je E-bay korporacije. Sjedište PejPala je u San Hozeu, u Kaliforniji, a međunarodno sjedište kompanije smješteno je u Singapuru. Evropski centar je u Parizu, odakle se koordinira proširenje i na tržište regiona. Prve evropske zemlje sistemu PejPala priključene su 2004. godine.

Ono što ga odvaja od drugih Internet finansijskih servisa, jeste činjenica da korisnici mogu da dijele novac bez ostavljanja finansijskih informacija sa drugim učesnicima, uz fleksibilnost plaćanja u korišćenju bankovnih računa, kreditnih kartica ili uz promotivno finansiranje.

Može se reći da je PejPal najjači globalni promoter e-trgovine, s obzirom da trenutno postoji preko 120 miliona aktivnih naloga iz 190 zemalja, a kroz sistem funkcioniše 25 valuta iz svih krajeva svijeta.

Sistem podstiče sve učesnike na elektronsku trgovinu jer omogućava brzo i bezbjedno poslovanje. Pogodan je i za male prodavnice i velike korporacije, kao što je njegov matični E-bay. Jednom kada postanu dio sistema PejPal, građani Crne Gore moći će da kupuju proizvode svih vrsta i sa svih meridijana, i to na brz i, do sada se pokazalo, bezbjedan način. Vijesti

crna gora pay pal problem trgovina
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSvjetske berze porasle nakon smanjenja kamata ECB-a
Sljedeći članak Superautomobil koji juri više od 700 kilometara na sat

Povezani članci

NAJAVE DOGAĐAJA 02 minute čitanja

Najava događaja za četvrtak, 12. februar 2026. godine

Capital teme 02 minute čitanja

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

11. Februara 2026. — 19:4502 minute čitanja

Ukupna primanja vozača dosežu i do 4.000 KM, ali više nisu dovoljne jer su im poslovi nesigurni zbog zabrane boravka u EU dužeg od 90 dana, poručio je u podcastu „Nikad u minusu“ direktor Tuzlatransporta, najvećeg međunarodnog prevoznika tereta u BiH Muamer Berbić.

Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

11. Februara 2026. — 16:49

Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

11. Februara 2026. — 16:27

Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

11. Februara 2026. — 14:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.