BIHAĆ, Dok se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona (USK) nalazi više od polovine radno aktivnog stanovništva, iznenađuje i zabrinjava činjenica da je veliki dio obradivih površina nedirnut.
A da se od poljoprivrede i u ovim teškim vremenima može živjeti, dokazuje porodica Isaka i Jasminke Pečenković iz bihaćkog naselja Kamenica.
Kao i mnogi drugi nakon rata ostali su bez posla. A trebalo je živjeti, prehraniti porodicu, školovati djecu.
“Imali smo već izgrađen objekat. U ratu smo imali krave, tako da sam znala uzgajati stoku. A kada je `Megle` došao u Bihać, odlučila sam se baviti proizvodnjom mlijeka, da budem kod kuće sa djecom i da uz to imam neka primanja. Počela sam sa šest krava, sad ih imam ukupno petnaest ( 12 muznih i tri junice)”, kaže Jasminka za Srnu.
Od 2002. pa do danas Pečenkovići su mnogo ulagali u mehanizaciju, jer, kažu, bez mehanizacije se ne može kvalitetno raditi.
“Djeca su nam tada bila manja, pa smo sve poslove u vezi sa stokom obavljali muž i ja. Danas su djeca odrasla i pomažu nam kada nemaju školskih obaveza. Sin studira agronomiju u Banjaluci, kćerka farmaciju u Tuzli, a najmlađe je srednjoškolka” – kaže Jasminka.
U sezoni Pečenkovići angažuju i dodatnu radnu snagu, koju plaćaju.
Na porodičnom imanju danas imaju i proizvode sve. Kako to gazda Isak voli reći: “zaokružili su proizvodni prsten”.
“Imamo sve – od nejjednostavnijih i najobičnijih alatki do najsavremenijih poljoprivrednih i mašina. Uz proizvodnju mlijeka koje u cijelosti otkupljuje Mljekara `Megle`, svake godine zasijemo više od 300 dunuma zemlje”, kaže Isak…
Dugogodišnji kooperanti Mljekare “Megle”, Pečenkovići su više nego zadovoljni dosadašnjom saradnjom. Osim redovnih isplata, imaju i savjetodavnu i stručnu pomoć, što im puno znači.
Posjeduju i laktfriz koji služi za hlađenje mlijeka,
“Pravilna muža , veći profit” – ističe Jasminka, koja redvono pohađa sve seminare i razne druge edukacije za poljoprivrednike.
Podršku i stučnu pomoć Pečenkovići imaju i od Poljoprivrednog zavoda USK, ali i resorne opštinske službe.
Bavljenje poljoprivredom zahtijeva puno truda, rada i ulaganja. Ali poljopriveda, pored turizma, predstalja razvojnu šansu ovog dijela BiH. To je danas jedina realna snaga koja može omogućiti nova radna mjesta i sigurniju hranu. Srna