BEJRUT, Banke u Libanu su zatvorene već šesti dan zbog masovnih protesta koji su zahvatili zemlju prošle nedjelje, što izaziva strahovanja od nestašice gotovog novca.
Izgleda da niko ne zna kada će zajmodavci ponovo početi da rade, zbog čega se upozorava na potencijalnu navalu klijenata na banke kada konačno otvore šaltere.
“Zaista se plašimo paničnog reagovanja kad se banke ponovo otvore”, izjavio je iz Bejruta predsjednik Svjetske asocijacije libanskih privrednika Fuad Zmohol, za CNBC.
“Gotovinska sredstva banaka su u rezervama kod Centralne banke ili u državnim hartijama od vrijednosti, ne u depozitima banaka, tako da ne, one nemaju dovoljno gotovine za sve koji bi došli i zatražili bilo koju gotovinsku transakciju. To je glavni problem, zato moramo da suzbijemo paniku”, dodao je on.
Zmohol i drugi tamošnji stručnjači kažu da problem ne predstavlja libanska funta, već državne rezerve dolara, potrebne za plaćanje uvoza, od kojeg je zemlja uveliko zavisna.
Protesti, najveći u Libanu u posljednjih 14 godina, odraz su sveukupnog nezadovoljstva građana zbog višedecenijske korupcije, disfunkcionalne vlasti i pogoršanja osnovnih javnih usluga, navodi američka televizija.
Dodaje da paket reformi koji je u ponedjeljak obećao libanski premijer Sad Hariri nije zadovoljio demonstrante, koji traže kompletnu ostavku vlade i reformu, kako kažu, frakcijskog političkog sistema u zemlji.
Planom reformi se predviđa smanjenje budžetskog deficita 2020. godini na 0,6 odsto BDP-a, ali ljudi su zabrinuti da ove mjere dolaze prekasno, pri čemu za mnoge od njih kažu da je malo vjerovatno da će biti sproveden.
Ekonomski problemi dugo muče ovu bliskoistočnu zemlju, u kojoj živi šest miliona ljudi i 18 različitih vjerskih zajednica.
Deficit tekućeg racuna Libana iznosi visokih 25 odsto, što znači da uvozi daleko više nego što izvozi, da troši više nego što štedi i da se uveliko oslanja na doznake iz inostranstva kako bi isplivala iz dugova.
Stagnantan ekonomski rast i usporavanje priliva doznaka od bogate libanske dijaspore doveli su do opasnog pada deviznih rezervi, potrebnih za uvoz svega, počev od goriva i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, do elektronike.
Preduzeća sve teže od kreditora kupuju dolare koji su im potrebni za poslovanje.
Vlada je u septembru proglasila vanredno stanje u ekonomiji. Učešće duga prema BDP-u iznosi više od 150 odsto, što je jedna od najviših stopa na svijetu, a nezaposlenost se kreće između 35 i 40 procenata.
Libanska funta je fiksirana za dolar i zvanični kurs iznosi 1.507,5 funti za dolar od 1997. godine, ali mnogi kažu da često moraju da idu u mjenjačnice koje naplaćuju daleko veće provizije.
Centralna banka Libana već godinama interveniše kako bi poduprla nacionalnu valutu prodajom dolara i kupovinom funti.
Međutim, da bi prodala dolare mora prvo da ih kupi, što znači da se ekonomski problemi pogoršavaju i da su dolarske rezerve iscrpljene, piše CNBC. Tanjug