LJUBLJANA, Slovenački premijer Borut Pahor ocijenio je danas nerealnima zahtjeve sindikata da se najniža neto plata zakonom odredi na 600 evra.
“Kratkoročno, to bi se moglo izdržati, ali bi dugoročno ugrozilo konkurentnost našeg gospodarstva na svjetskom tržištu i pridonijelo padu zaposlenosti”, rekao je Pahor na konferenciji za novinare.
Sve veće slovenske sindikalne središnjice za subotu su u Ljubljani najavile prosvjede uz zahtjev za najnižom platom od 600 eura, na kojima se očekuje više desetaka hiljada učesnika. Osim toga sindikati od vlade traže obustavu planirane reforme penzionog sistema kojom bi se za dvije godine povećao prag životne dobi za odlazak u redovnu penziju.
“Neki najnoviji pokazatelji govore da se kriza smiruje, a glavni napori vlade u idućoj godini biće strukturne reforme i strategija izlaza iz krize”, rekao je Pahor.
“Najteže je za nama i sada je prilika da ostvarimo viziju koju je vlada postavila na početku, a to je da Slovenija iz krize izađe s konkurentnijom privredom, ali i većim stepenom socijalne pravednosti”, rekao je Pahor.
Pahor je ocijenio da će izlaz iz krize trajati više godina i biti u prvom redu ovisan o strukturnim reformama koje namjerava provesti njegova vlada u stalnu socijalnom dijalogu, ali pokazujući pritom “hrabrost i odvažnost” i ne gurajući teškoće pod tepih
. Iako nezaposlenost u Sloveniji još raste, ta je zemlja po stupnju zaposlenosti aktivnog stanovništva na visokom četvrtom mjestu u Evropskoj uniji, a teškoće s likvidnošću, rastom duga i budžetskog manjka izraženi su i u drugim članicama eurozone i Evropske unije, istaknuo je Pahor.
Izrazio je očekivanje da će Slovenija uz provedene strukturne reforme imati fleksibilnije tržište rada, kako bi u nekoliko godina potpuno izišla iz krize, ali je naglasio i da izvoz treba usmjeriti na više tržišta, a ne kao sada kad se 70 posto izvozi u zemlje EU-a, posebno na tržišta četiri najveća trgovinska partnera (Njemačke, Italije, Francuske i Austrije). Valja više izvoziti u zemlje u regiji te u izvaneuropske zemlje, a Slovenija bi zbog istaknuta geopolitičkog položaja mogla postati privlačna i za ulaganja iz tih zemalja, dodao je.
Oporavak od krize neće biti tako brz i mogao bi trajati duže nego se predviđalo, posebno bude li ga pratila stagnacija. Dodao je da slovenački ekonomisti očekuju da bi nakon znatnog pada BDP-a koji se očekuje u ovoj godini stope rasta idućih nekoliko godina mogle iznositi između 1 i 3 posto.