BEOGRAD, Izvršni odbor NBS donio je juče odluku koja bi trebala da omogući manja izdvajanja banaka na račun NBS i učini da kreditiranje bude atraktivnije.
Tako će firme iz srednje kategorije moći da se jednostavnije finansiraju i refinansiraju svoje obaveze. Takođe, nova odluka omogućava veći potencijal bankama za odobravanje novih kredita i lakšu otplatu starih i novih pozajmica. Dužnici će moći da računaju na niže kamatne stope i duže rokove otplate zajmova.
– Odluka o obaveznoj rezervi banaka se ne mijenja, ali smo usvojili superiorniju, jer ne ubrizgava dodatnu likvidnost u situaciji kada je inflacija iznad cilja i održava dodatnu sigurnost depozita građana – kaže Dejan Šoškić, guverner NBS.
Novim načinom tretiranja rizika, bankama ostaje 57 milijardi dinara, ali one kako je rekao, guverner mogu i više da plasiraju u kredite. Centralna banka vjeruje da nema izrazitih rizika da će tako oslobođen novac banke zamijeniti u devize.
– Ova odluka olakšaće kreditiranje privrede, a neće biti ugroženi bitni aspekti finansijske stabilnosti – rekao je Šoškić. – Domaći bankarski sistem je likvidan i ima 1,9 milijardi evra na deviznim računima, kao i 125 milijardi dinara u hartijama od vrijednosti NBS, što je dovoljno za njihovu kreditnu aktivnost.
Centralna banka vjeruje da nema izrazitih rizika da će tako oslobođen novac banke zamijeniti u devize.
U narednoj godini centralna banka očekuje da rast kreditne aktivnosti banaka bude umjeren.
Banke se, kako je rekao Šoškić, postepeno sve više okreću dinarskim vrstama kreditiranja, i iako u početku kamatne stope nisu konkurentne sa kamatama na devizne kredite, očekuje se da će ta vrsta kredita sa padom inflacije i referentne kamatne stope postati jeftinija.
– NBS ne može direktno da ubrizgava novac privredi,jer bi to bilo u suprotnosti sa dobrom praksom uređenih finansijskih sistema u svijetu.
Robni zapisi
Guverner je najavio emitovanje robnih zapisa, što će omogućiti jeftinije kreditiranje poljoprivrede.
Dinar jak
– Dinar je u posljednjih šest mjeseci najstabilniji u poređenju sa valutama zemalja sa sličnim režimom deviznog kursa – istakao je Dejan Šoškić. – Od polovine godine dinar je oslabio 0,5 odsto, što je znatno manje u odnosu na ostale valute u okruženju – Mađarsku, Poljsku, Tursku, Češku, Rumunsku i Hrvatsku. Dinar je, kao i ostale valute u okruženju, u novembru oslabio u odnosu na oktobar, i to u prosjeku za dva odsto. Novosti