BEOGRAD, Dužnike u „švajcarcima“ trenutno može da spasi značajniji pad ove valute. Bankari će uskoro morati da nađu neko rješenje za 30.000 pozajmica.
Ušteda u visini rate prilikom podizanja stambenih zajmova u švajcarskim francima danas ove dužnike skupo košta. Nekada su im rate, zbog niske kamate i kursa, bile i za trećinu manje nego da su se zadužili u evrima. Danas ovi dužnici imaju, opet, znatno nižu kamatu nego na evro, ali su im zbog porasta vrijednosti franka, rate porasle i za 100 odsto.
Njihov problem najefikasnije bi mogla da riješi centralna banka, ali ne Srbije, nego Švajcarske: kada vrijednost franka padne, automatski će se smanjiti i rate. Međutim, kako bi prebrodili period dok „švajcarac“ ne padne na „razuman“ nivo, neophodno je rješenje koje će, po svemu sudeći, morati da im ponude banke. Država se neće baviti problemom oko 30.000 građana koji su se zadužili u francima, čiji je kredit ukupno vrijedan gotovo 100 milijardi dinara. Narodna banka Srbije je preporučivala i upozoravala, a lopta je sada u rukama bankara, koji će morati da ponude neko rješenje ako franak ne nastavi da pada.
*Uzimamo za primjer kredit od 50.000 evra, čija je otplata vezana za „švajcarce“. Rata je 5. avgusta 2007. godine bila 466 franaka, što je iznosilo 21.897 dinara. Danas je ta rata i dalje 466 franaka, samo što za nju treba „iskeširati“ duplo više: 44.227 dinara. Jer, franak je tada vrijedio 49 dinara, a tačno četiri godine kasnije, na dan 5. avgust, bio je 94,7 dinara.
*Pretvaranje duga u evro trenutno je najmanje isplativo: rata bi u evrima bila i veća od ove, zato što su kamatne stope na zaduživanje u evropskoj valuti i dalje više nego na „švajcarac“.
*Smanjenje kamatne stope sa 4,75 odsto na 3,75 odsto, oborilo bi iznos rate sa 466 na 425 franaka, dakle za 41 franak, što je, po važećem kursu od 90,52 dinara, ravno 3.711 dinara manje. Ovu mjeru morale bi da finansiraju same banke, odričući se dijela zarade.
*Produžetak roka otplate za 10 godina, u ovom primjeru, smanjilo bi mjesečnu ratu sa 466 na 380 franaka, to jest za 86 franaka, odnosno 7.784 dinara. Ovdje imaju trošak i banka i dužnik. Naime, centralna banka produžetkom roka otplate, te kredite klasifikuje kao rizične, što banci povećava rezervaciju na te pozajmice. Korisnik kredita, pak, plaća manje rate, ali će na ime ukupnog duga platiti, na kraju, veći iznos kamate.
*Fiksiranje rate, kao rezultat fiksiranja kursa „švajcarca“ prema dinaru na nekom nivou, predstavlja malo komplikovaniju kalkulaciju. Banka se, trenutno, odriče zarade po osnovu kursne razlike, ali će to, svakako, platiti sam dužnik kroz kasnije rate. Novosti