SARAJEVO – Globalni pad direktnih stranih investicija u ovoj godini pogodio je i Bosnu i Hercegovinu, naveli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Prema njihovim riječima, izgledi za kretanje globalnih direktnih stranih investicija (DSI) u 2025. godini ocjenjuju se nepovoljnim.
“U podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), eskalacija trgovinskih sukoba, rast ekonomske i političke neizvjesnosti, kao i povećana volatilnost na finansijskim tržištima, doveli su do snažnog usporavanja investicione aktivnosti na svjetskom nivou već početkom godine. Takva kretanja odrazila su se i na Bosnu i Hercegovinu, gdje je u prvom polugodištu 2025. zabilježen pad stranih ulaganja“, istakli su iz FIPA za federalne medije.
Dodali su da je vrlo nezahvalno prognozirati očekivanja za DSI s obzirom na to da i finansijske aktivnosti u velikim multinacionalnim kompanijama ili bankarskom sektoru mogu znatno uticati na tokove DSI, kako globalno, tako i u BiH.
“Možemo se nadati da će pozitivan uticaj nearshoringa (strateško premještanje poslovnih procesa u obližnje zemlje) na rast DSI biti nastavljen, međutim, perspektive globalnih direktnih stranih investicija za 2025. nisu pozitivne“, kazali su iz FIPA.
Inače, preliminarni podaci Centralne banke BiH, koji uključuju procijenjene zadržane zarade, kažu da su direktne strane investicije u prvoj polovini godine iznosile 780,1 milion KM, odnosno 398,8 miliona evra.
Ovo znači da su strana ulaganja u BiH u odnosu na isti period 2024. godine bila manja za 12,5 odsto ili 111,4 miliona KM.
“Uz smanjenje je potrebno u obzir uzeti i komponente DSI. U iznosu DSI za prvo polugodište 2025. vlasnički udjeli su veći 65,4 odsto u odnosu na iznos iz prvog polugodišta 2024. godine, zadržane zarade su procijenjene u približnom iznosu kao i prethodne godine (smanjenje za 0,8 odsto), dok je znatno smanjenje, od 71,7 odsto, registrovano u okviru ostalog kapitala“, istakli su iz FIPA.
Tokom šest mjeseci ove godine najveći registrovani iznosi stranog kapitala u BiH dolazili su iz Hrvatske (203,5 miliona KM), Njemačke (174,2 miliona KM) i Srbije (108,3 miliona KM).
Negativni tokovi kapitala evidentirani su iz Nizozemske i Švajcarske (po minus 30,2 miliona KM), kao i Velike Britanije (minus 25,2 miliona KM).
Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, kazao je za “Nezavisne novine” da je problem smanjenja investicija pogotovo izražen u Evropi.
“Direktni uzrok toga jeste rat Ukrajine i Rusije, te sada imamo globalnu nesigurnost, te trendove u svijetu gdje se stimuliše unapređenje domaćih investicija kao što je u SAD. Sve to ne pogoduje stranim investicijama. Kada je u pitanju zapadni Balkan, i u Srbiji je znatan pad investicija. Ova zemlja je dugo godina bila lider u privlačenju stranih investicija, a sada ima znatan pad. Posljedica je politička nestabilnost. Sve zemlje imaju više-manje loše investicione rejtinge, te je to za investitore iz daljih zemalja jedan od glavnih indikatora. Pored globalnih i regionalnih okolnosti, politička nestabilnost u BiH je takva da sigurno ne doprinosi povećanju interesa ili motivacije stranih investitora da ulažu u BiH“, naglasio je Grabovac. Nezavisne novine