ATINA, Slijepo insistiranje međunarodnih kreditora na sprovođenju ekstremnog programa štednje imaće tragične posljedice po Grčku, tvrdi ekonomista Isidoris Karderinis.
Karderinis smatra da će to dovesti do potpune privredne katastrofe, koja neće moći da bude popravljena decenijama.
Prošlo je tačno pet godina otkako se Grčka priključila Evropskom stabilizacionom mehanizamu (ESM) u tijesnoj saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), navodi Karderinis u tekstu, objavljenom u španskom ekonomskom magazinu Ekonomi džornal.
U to vrijeme, ključni finansijski podaci bili su sljedeći: bruto domaći proizvod (BDP) bio je težak 222,15 milijardi evra (na kraju 2010), javni dug iznosio je 148,3 odsto BDP-a, a nezaposlenost 12,5 odsto.
Procenat stanovnika koji su živjeli ispod granice siromaštva (uz primanja ispod 60 odsto državnog prosjeka) iznosio je 27,6 odsto.
Politika ekstremne štednje, koju su zahtijevali međunarodni kreditori u zamjenu za finansijsku pomoć Atini, dodatno je otežala ekonomsku i društvenu realnost. Kao rezultat toga, BDP je u 2014. pao na 186,54 milijarde evra, a javni dug dostigao 176 odsto BDP-a.
Nezaposlenost je skočila na drastičnih 26 odsto, mahom pogađajući mlade, od kojih su mnogi emigrirali. Procenat Grka koji žive ispod granice siromaštva je prošle godine iznosio 34,6 odsto, ili 3.795.100 ljudi.
Iz toga se može zaključiti da je program fiskalne konsolidacije u zemlji, koja je bila u recesiji i prije 2010, bio potpuni fijasko i da ne bi bilo racionalno, ni ekonomski ni socijalno, nastaviti njegovu primjenu.
Restriktivna fiskalna politika i mjere štednje formirali su pogubnu spiralu dug-recesija-štednja, koja eliminiše svaku šansu za napredak, navodi Karderinis.
Postavlja se pitanje šta treba učiniti da bi Grčka izašla iz mračnog tunela i duboke krize i krenula svijetlim putem razvoja i napretka.
Kao prvo, ocijenjuje autor teksta, teret na leđima grčke ekonomije ogroman je i nepodnošljiv i djeluje kao da je potpuna otplata javnog duga nemoguća. U svjetlu toga, kako dodaje, potrebno je otpisati veći dio nominalne vrijednosti duga da bi se on spustio ispod 100 odsto BDP-a i postao održiv. Otplatu preostalog dijela duga treba povezati sa “razvojnom klauzulom”.
Pored toga, neophodno je podstaći proizvodnju u zemlji, ojačati izvoz u brojnim sektorima, ulagati u poljoprivredu i, prije svega, fokusirati se na turizam, u kojem Grčka ima veliku komparativnu prednost nad velikim brojem zemalja, kao i na prevoz robe brodovima, budući da Grčka ima najveću flotu trgovačkih brodova u svijetu.
Evropljani bi, navodi Karderinis, trebalo da se solidarišu sa Grcima, koji su tokom godina postali “pokusni kunić”, budući da najveći dio sredstava koje je grčka vlada pozajmila ne ide grčkim poreskim obveznicima, već bankama ili na otplatu zajmova, a dokapitalizacija banaka mahom je finansirana iz džepova poreskih obveznika. Grčka, po mišljenju ovog ekonomiste, ne može da nastavi štednju, budući da je već dostigla limite, uz kolaps životnog standarda, sa kojim je otišlo i dostojanstvo grčkog naroda, što kreditori moraju da shvate. U suprotnom, izbijanje koflikta i raznih lomova nije daleko, zaključio je Karderinis. Tanjug