KIJEV – Dok je mirovni sporazum u kojem bi ukrajinsko mineralno bogatstvo bilo iskorišćeno za stvaranje bezbjednosnih garancija i nastavak međunarodne podrške ranije smatran mogućim rješenjem i za SAD i za evropske sile, komentari američkog predsjednika Donalda Trampa u protekle dvije nedjelje ozbiljno su ugrozili tu perspektivu.
Tramp je prošle nedjelje izjavio da će SAD nastaviti da šalju finansijsku pomoć Ukrajini, ali da želi da iskoristi mineralno bogatstvo te zemlje u vrijednosti od 500 milijardi dolara, što je daleko iznad ratne pomoći koju su Sjedinjene Države do sada izdvojile ili planirale.
Prema nacrtu sporazuma, Tramp je tražio 50 odsto vlasništva nad ukrajinskim nalazištima rijetkih zemnih minerala. U utorak i srijedu dodatno je učvrstio svoj stav, nazivajući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog diktatorom zbog odlaganja izbora pod vanrednim stanjem, nakon što je ranije okrivio Ukrajinu i NATO saveznike za rusku invaziju.
Ovi komentari uslijedili su neposredno nakon kontroverznog sastanka ruskih i američkih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji početkom nedjelje – bez učešća Ukrajine ili Evrope. Sporazum je sada van pregovaračkog stola, ali Kijev navodno priprema kontraofertu s većim naglaskom na bezbjednosne garancije.
Ideja da se ukrajinski mineralni resursi iskoriste u mirovnom sporazumu prvi put je predstavljena kao dio Plana pobjede te zemlje, objavljenog u oktobru, a takođe je dio šireg plana obnove i pridruživanja EU, poznatog kao Ukrajinski plan. Kijev je navodno odložio potpisivanje takvog sporazuma sa Sjedinjenim Državama kako bi ga realizovao pod Trampovom administracijom.
Ukrajina raspolaže značajnim mineralnim bogatstvom s obzirom na svoju veličinu. Međutim, rijetki zemni elementi nisu u fokusu, jer ih ta zemlja zapravo ne proizvodi. Podaci o njihovim nalazištima u Ukrajini su oskudni, a Američka geološka služba navodi samo poznate rezerve jednog od 17 rijetkih zemnih elemenata – skandijuma. Zemlja proizvodi 2 odsto svjetskog broma, koji se koristi kao usporivač plamena.
Takođe proizvodi 1,3 odsto globalnog ilmenita, titanijumskog mineralnog koncentrata koji se koristi u proizvodnji titanijuma, i posjeduje 1,2 odsto poznatih rezervi titanijumskog pigmenta (najčešći tip nalazišta). Titanijum je strateški mineral zbog svojih vojnih primjena. Isto važi i za galijum, koji je Ukrajina proizvodila prije rata i koji se koristi u poluprovodnicima i biomedicinskim aplikacijama.
Zbog rata je obustavljena i proizvodnja glinice i mangana, dva ključna elementa u proizvodnji čelika i aluminijuma. Od tradicionalnije rudarske proizvodnje, Ukrajina učestvuje sa 1,7 odsto u svjetskoj proizvodnji gvozdene rude, 0,5 odsto u proizvodnji sirovog gvožđa i 2,2 odsto u proizvodnji treseta. Pored toga, Ukrajina se nalazi među osam najvećih svjetskih proizvođača žive i posjeduje nalazišta granata, koji se koristi kao abraziv i dragi kamen.
Ukrajina zauzima 0,4 odsto kopnene površine svijeta i činila je oko 0,17 odsto globalnog BDP-a u 2023. godini (0,21 odsto prije rata).