BEOGRAD, Antimobing savjetovalište za zaposlene u finansijskom sektoru počelo je sa radom s ciljem da upozna ljude kako da se ponašaju ako su izloženi mobingu na poslu.
Predsjednica Samostalnog sindikata zaposlenih u bankama i osiguravajućim društvima Srbije Mara Erdelj rekla je da je u biznisu mobing zastupljen u velikoj mjeri.
Ona je pojasnila da se mobing oslikava kroz nalaganje poslova i davanje zaduženja većih nego što je radnik u stanju da završi, zbog prekovremenog posla, ali i kroz narušavanje privatnosti.
Erdelj je kazala da se članovima koji dođu sa problemom mobinga, nikada ne govori ono što bi htjeli čuti, već im se uvijek objasni šta im Zakon omogućava i kako da se zaštite od mobinga ukoliko se utvrdi da je uzeo maha, a žrtavama se daju i instrukcije šta dalje preuzeti u cilju procesuiranja.
Ona je navela da će Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu stupiti na snagu 4. septembra, kao i da Radna grupa ovih dana završava sa izradom Pravilnika o ponašanju poslodavaca i zaposlenih u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlostavljanja na radu, odnosno o tome kako obe strane treba da se ponašaju ukoliko dođe do mobinga.
“Savjetovalište za sada radi u Beogradu, ali planiramo otvaranje i u Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima”, rekla je ona i dodala da mnoge od žrtava mobinga ne mogu da dođu u glavni grad, jer im je uskraćeno pravo na dnevni odmor, što je, takođe, jedan od oblika mobinga.
Erdelj je navela da se na zaposlene u finansijskom sektoru gleda kao na ljude koji su privilegovani, jer su im zarade često više od zaposlenih u drugim sektorima, ali je “činjenica da su, bez obzira na dobre uslove rada, zaposleni u finansijskom sektoru toliko opterećeni radnim zaduženjima i izvršenjima zadataka, da više nemaju svoj privatan život”.
Erdelj je istakla da je u finansijskom sektoru najzastupljeniji vid mobinga takozvani “bosing”, kada nadređeni mobinguje zaposlenima, jer je od vlasnika dobio zaduženja da omogući što veći profit.
Erdelj je istakla da svaki zaposleni koji dođe u Antimobng savjetovalište ostaje anoniman sve do trenutka kada sam poželi da svoj problem iznese u javnost.
Inspektor rada Jasmina Maričić – Vukotić rekla je da je u toku izrada Pravilnika koji reguliše ponašanje poslodavca, o tome kada zaposleni ima pravo na zaštitu i kakva je procedura zaštite.
“U slučaju mobinga, zaposleni se prvo obraća poslodavcu i pokušava da riješi problem, a u protivnom se pokreće prekršajni postupak, a pravno je predviđena i sudska zaštita oštećenog”, rekla je ona.
Maričić – Vukotić je kazala da inspektori rada ne kažnjavaju direktno poslodavce, već se pokreće prekršajni postupak, a kazne se kreću od 100.000 do 1.000.000 dinara.
Ona je objasnila da bi se neko ponašanje definisalo kao mobing, mora biti namjerno, učestalo i da ometa dalji posao zaposlenog i dodala da zaposleni zbog mobinga trpi psihičku, fizičku i moralnu štetu.
Maričić – Vukotić je istakla da Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu predviđa i kažnjavanje zaposlenih ukoliko prijave nepostojeći mobing, zbog čega mogu, između ostalog dobiti i otkaz.
Antimobing savjetovalište radiće svakog posljednjeg petka u mjesecu od 10 do 16 časova, a žrtve mobinga u finansijskom sektoru mogu se prijaviti za učesće putem telefona 011/3335-192.
Predviđen je rad u manjim grupama, kako bi svaki pojedinac dobio konkretne odgovore, kao i da svaka žrtva mobinga iz “različitih uglova” dobije savjet, mišljenje ili sugestiju.
Samostalni sindikat zaposlenih u bankama, osiguravajućim društvima i drugim finansijskim organizacijama Srbije (Š BOFOS), u saradnji sa predstavnicima državnih institucija i pravne struke, je prvi sindikat u Srbiji koji je otvorio Antimobing savjetovalište. Tanjug