Otvaranje tržišta električne energije u Srpskoj ići će u etapama

JAHORINA – Republika Srpska mora ići u otavarnje tržišta električne energije, koje nosi i skok cijena struje za 30 do 50 odsto, ali u naredne tri do pet godina kontrolisaćemo cijene, poručio je premijer Republike Srpske Radovan Višković govoreći na „Završnom panelu – premijer s privrednicima“ na „Jahorina ekonomskom forumu“.

Višković je odgovarajući na pitanje direktorice preduzeća „R-S Silicon“ iz Mrkonjić Grada Jelene Kuridže o otvaranju tržišta električne energije, rekao da je to kompleksno pitanje i da je teško implementirati „da ovce budu na broju, a vuci siti“.

„Imali smo obavezu da to uradimo 2015. godine i probili smo obaveze iz Trećeg energetskog paketa i trpimo sankcije zbog toga. Ako bi danas ušli u deregulaciju, cijena bi skočila između 30 i 50 odsto, a većina to ne može da podnese. Prihvatili smo da ćemo ići u izradu novog zakona o električnoj energiji, moramo otvoriti tržište, ali to ne možemo uraditi u potpunosti i da cijene skoče. Dobili smo zeleno svijetlo da se krećemo u etapama u narednim godinama“, kazao je Višković.

Dodao je da Vlada planira da dio električne energije nabavlja putem aukcije, javne nabavke, da bi pokazala da je otvorila tržište, ali da će u naredne tri do pet godina kontrolisati cijene.

Govoreći o ekonomskim pokazateljima, Višković je kazao da je BDP u RS bilježio rast u proteklih 18 kvartala.

„U prvim mjesecima ove godine bilježe se padovi u prerađivačkoj industriji, to pratimo, ali od 25 sektora, devet je zabilježilo pad. Tome je doprinio pad u sektoru energetike koji je posljedica što ne radi HE Dubrovnik i zbog čega HET trpi“, kazao je Višković i dodao da postoji rast izvoza u Italiju, a pad u Rusiju, Hrvatsku.

„Nismo još osjetili recesiju Italije i Njemačke“, kazao je Višković.

Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić rekao je da su privrednici podržali mjere iz Programa ekonomskih reformi Vlade RS, povećanje konkurentnosti i plata.

On je Viškovića pitao kako Vlada radi na ispunjavanju postavljenih ciljeva i kada se mogu očekivati vidljivi rezultati tog rada.

Višković je odgovorio da je napravljen akcioni plan realizacije i da u ovom momentu sve ide u okviru plana, te da ništa nije ostalo da nije urađeno, ili da nije započeto.

„Nijedna mjera nije preskočena. Da li ima opipljivih stvari, ima, od januara smo promijenili Zakon o dječijoj zaštiti, prošli s nacrtom zakona kojim oslobađamo poreza privrednike za investicije, idemo i sa setom zakona o reogranizaciji IRB-a, Garantnog fonda. Od jula ćemo za sve uplaćene poreze i doprinose za povećanje plata, vratiti u prvoj godini 70 odsto od uplaćenih poreza i doprinosa. Cilj je da smanjimo direktna opterećenja sa 64 odsto na nivo iz 2008. godina“, rekao je Višković.

Govoreći o svjetskim trendovima, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvatska Hrvoje Stojić rekao je da je prerađivačka industrija u padu.

„Što se tiče investicija, postoje poteškoće u praćenju investicija u nove tehnologije koje imaju snažniji efekat na privredu“, rekao je Stojić.

Što se tiče Evrozone, on je rekao da se iduće godine očekuje ulazak u recesiju, dok je za BiH rekao da se nalazi po rastu ispod prosjeka jugoistočne Evrope, a pogotovo ispod razvijenog dijela Evrope.

„Ključ je u proizvodnosti rada, ekonomije koje sporije rastu imaju niži rast produktivnosti, odnosno previše rade, a manja je produktivnost“, rekao je Stojić.

„Jahorina ekonomski forum“ završava se danas. Ovogodišnji forum održao se pod nazivom „Ekonomija novog doba – inovacije, digitalizacija i komunikacione tehnologije kao baza ekonomskog razvoja“.

Predavači i panelisti govorili su o četvrtoj industrijskoj revoluciji, digitalnim tehnologijama, digitalizaciji rada poreskih uprava, inovacijama u finansijskoj industriji, pitanju sigurnosti na internetu, reformi visokog i srednjeg obrazovanja i o još drugim temama.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan