Otvaranje rudnika zauvijek će izbrisati sela na Kozari (VIDEO)

PRIJEDOR – Raskopavanje rudnika lignita u Bistrici kod Prijedora započeto bez ijedne dozvole, kao i ono koje će se tek dogoditi u Bukovoj Kosi, nepovratno će uništiti prirodu ovog kraja, a za stotine mještana značiće i selidbu i odlazak tamo gdje se neće gušiti u prašini uglja i sumpora.

Mještani Bistrice više od mjesec dana protestuju i zahtijevaju da neobilježeni bageri “Drvo-exporta” iz Teslića u vlasništvu odbornika SNSD-a Srđana Klječanina Rufija, koji su već skinuli jalovinu, odu iz njihovog sela. Kažu da su svjesni da, ako se raskopavanje nastavi, za njih ovdje više života nema.

“Ako se dopusti ovako nešto, mi samo možemo da se selimo. Ko će da živi ovdje? Niko nas nije pitao da li će ljudi ovdje moći da žive, koliki će nivo sumpora biti i da li se mi slažemo sa tim da nam se zatruju izvori rijeke. Mi ne damo svoje selo i svoju čistoću ovdje i nećemo odustati od svojih zahtjeva“, poručili su mještani Bistrice.

Međutim, čak i kada bi vlasti Republike Srpske, koje prećutno dopuštaju da se Rufijevi bageri odomaće u selima na Kozari, za promjenu stali na stranu naroda i zaustavili uništavanje, biće potrebne decenije da se hiljade uništenih kvadrata zdrave šume i vodeni tok rijeke obnove i oporave.

Kopanje je počelo početkom juna, a mještani, kojima je ranije rečeno da će se tu graditi etno selo, shvatili su da su izigrani. Od tog dana ne prestaju da protestuju i zahtijevaju prekid radova, ali njihove pozive svi redom ignorišu, ili ispunjavaju formu da su nešto kontrolisali, bez konkretnih koraka.

Iskopavanja nisu stala ni nakon što je na teren izašlo nekoliko inspekcija, što lokalnih, što republičkih, ali sve njihove kontrole završile su se prebacivanjem loptice na nekog drugog i bez ijednog napisanog prekršajnog naloga.

Zanimljivo je da je na velika zvona najavljivana rudarska inspekcija u Bistrici konstatovala da nema eksploatacije uglja u trenutku kada je nije ni moglo biti, jer se još uvijek skida jalovina i izvode pripremne radnje za njegovo otvaranje. Začudo, ova inspekcija nije prepoznala pripremne radnje za otvaranje rudnika.

Zamazivanje očiju javnosti, smatraju mještani, nije prošlo, jer niko od njih ne planira da popusti ni milimetar u zahtjevima da se “bistro”, do sada netaknuto i čisto selo prepusti nekom privatniku za eksploataciju uglja.

Čak ni zasjedanje Skupštine grada Prijedora, na kojem je izglasano da se obustave radovi na tri mjeseca da bi se ispitalo ono što je već poznato, nije urodilo plodom, pa se kopanje nastavilo do danas. Skupština je jednoglasno odlučila da je “neophodno privremeno zaustaviti sve radnje koje se tiču istraživanja na lokalitetu Bukova Кosa, kao i pripremnih radnji i eksploatacije na lokalitetu Bistrica dok se ne dostavi sva relevantna dokumentacija koja se tiče dobijanja koncesija na pomenutim lokacijama”.

Mještani Bukove Kose na kojoj još nije počelo iskopavanje ni pripremne radnje, strepe šta će se kod njih dogoditi kada Rufijevi bageri dođu na njihov dio Kozare.

Mještanka ovog sela Vesna Vujičić kaže da bi otvaranje takozvanog rudnika tako što se otkupljuju samo parcele između naseljenih kuća i imanja, dakle bez mogućnosti iseljenja, značilo potpuno uništenje sela.

“Stradale bi obradive površine od kojih ljudi žive, blizu 50 vodnih izvora (većina bi nestala, a ostatak bi bio zagađen), a u selu bi se definitivno pojavila klizišta. Inače, ovaj teren se naziva Otisline. Već sada znamo da su pojedine kuće ugrožene. O visokom stepenu sumpora, i do 13 odsto – da i ne govorimo“, kaže Vujičićka.

Smrad, prašina i zapaljena jalovina koja bi se pušila i nekoliko godina poslije, kao i ogromne otvorene jame pune vode su neminovne, ako bi se u ovom selu otvorio rudnik.

“Takođe, ovaj teren je poznat i po velikoj površinskoj vodnosti. Zastrašujuća je ideja kako bi se sve to zajedno ponašalo i odrazilo. Mi to ne govorimo napamet. Strahujući od onoga šta nas čeka, konsultovali smo se i raspitivali kod raznih rudarskih inženjera, stručnjaka i ekologa, koji su nam to potvrdili. Dakle, otvoriti rudnik po čijem se obodu i u unutrašnjosti nalaze i žive mještani je, jednom riječju – ludilo“, kaže Vujičić.

Građani oba sela, ali i odbornici iz Prijedora u svojim zaključcima, usvojenim jednoglasno, zatražili sastanak sa ministrom energetike i rudarstva Petrom Đokićem, koji je, kao i Inspektorat RS i Poreska uprava RS, pozvan da u roku od 90 dana iskontroliše sve ugovore za istraživanje i eksploataciju u oblasti rudarstva na području Prijedora i o tome dostave izvještaj Skupštini grada.

“Skupština grada Prijedora smatra da su prihodi od koncesione naknade nesrazmjerno mali u odnosu na cijenu i potražnju ruda i mineralnih sirovina na tržištu. U tom smislu, traži se od Ministarstva rudarstva i energetike RS da što hitnije pokrene proceduru za izmjenu Zakona o koncesijama, kao i Pravilnika o koncesionim naknadama i garancijama u oblasti elektroenergetike, energenata, rudarstva i geologije i da se u izradu izmjena uključe i lokalne zajednice“, navodi se u zaključcima koje je SG Prijedor usvojila prošle sedmice i koji su objavljeni u Službenom glasniku ovog grada.

Posebno su istakli da je zdravlje građana i zaštita životne sredine u fokusu rada svih institucija Grada Prijedora i odlučno će biti protiv svakog projekta koji svojom realizacijom utiče na to.

Inače, mediji su prije gotovo dva mjeseca objavili da je “Drvo-export” podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije uglja lignita na ležištu Bistrica kod Prijedora, i to na površini eksploatacionog polja od 9,5 hektara.

U zahtjevu koji je izradio Rudarsko geološki zavod iz Prijedora navodi se da su na ovom ležištu ukupne bilansne rezerve 94.295 tona, dok eksploatacione rezerve iznose 89.580 tona.

Firma „Drvo-export“ široj javnosti postala je poznata ranije kada je podnijela inicijativu za dodjelu koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu Bukova Kosa kod Prijedora.

CAPITAL: Andrijana Pisarević