BEOGRAD, Izgradnja morskog kraka Turskog toka veoma dobro napreduju tako da će biti završena već do početka ili polovine decembra.
To je Tanjugu izjavio osnivač i generalni direktor Državnog fonda za energetsku bezbednost u Rusiji Konstantin Simonov.
On je potvrdio zainteresovanost Gasproma da nastavi gradnju Turskog toka prema Srbiji i dalje ka Mađarskoj i Austriji i naveo da je za tu rusku energetsku kompaniju mnogo bliža ruta nastavka Tuskog toga preko Bugarske ka Srbiji, umjesto preko Grčke i Makedonije.
“Brzina gradnje Turskog toka je za svjetski rekord, za samo jedan dan je postavljeno više od šest kilometara cijevi, to je svjetski rekord. Tako da možemo da kažemo da će biti završen taj kraj do polovine decembra, a možda i do početka tog mjeseca”, rekao je Simonov. Dodao je da će svakako gradnja biti gotova do kraja godine.
On je prethodno na panelu Evropska mapa puta u energetici do 2050. godina, u okviru Sedmog Samita EU – jugoistočna Evropa, o održivom razvoju za Balkan – Srbija u vodećoj ulozi, u organizaciji londonskog Ekonomista, rekao da na Zapadnom Balkanu ne postoji dovoljna potrošnja gasa i da je jedan od razloga za to nedostatak infrastrukture.
Osvrnuo se na stanje u sektoru gasnog snabdjevanja u regionu i rekao da je Gasprom želio da gradi infrastrukturu u ovom regionu – Južni tok, ali da je taj projekat ukinut.
Govoreći o izgradnji podzemnih objekata za skladištenje tečnog gasa, kaže da je 70 procenata tih terminala za skladištenje prazno i da nisu u funkciji, a Evropa, ukazuje, s druge strane želi još takvih terminala da gradi.
“Želimo da se ostvari razdvajanje biznisa od politike. Kada pogledamo odnose Rusije i Turske, bili smo prijatelji prije novembra 2015, onda poslije ovog slučaja sa avionom, Putin je rekao da je Turska neprijatelj broj jedan Rusije i sada se ponovo sve vraća u normalu i Putin i Erdogan se često sastaju”.
Krajem avgusta je objavljeno da je Gasprom već izgradio 80 odsto Turskog toka. Gasovod će imati dva kraka, kapaciteta od po 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje, pri čemu je prvi krak namjenjen potrebama Turske, dok je drugi za potrebe južne i jugoistočne Evrope.
Zamjenik direktora Gasproma Aleksandar Medvedev je izjavio da će u bliskoj budućnosti biti doneta konačna odluku o ruti drugog kraka Turskog toka za snabdjevanje gasom zemalja u južnoj i jugoistočnoj Evropi.
Miler je ranije rekao da bi prirodni gas koji će se isporučivati preko drugog kraka gasovoda Turski tok mogao da poteče kroz gasne transmisione sisteme Bugarske, Srbije i Mađarske početkom 2020. godine.
Gasprom je u maju 2017. godine započeo izgradnju 930 kilometara duge morske dionice gasovoda, dok će kopneni dio na teritoriji Turske biti dug 180 kilometara.
Gasprom i turska vlada su krajem maja potpisali protokol o kopnenom dijelu gasovoda Turski tok za isporuke ruskog gasa evropskim potrošačima.
Na panelu je profesor ekonomije na Istanbulskom univerzitetu Cidem Borke Tunali rekla da zemlje u regionu jugoistočne Evrope najviše troše naftu u ukupnoj potrošnji energenata, dok je gas na tećem mjestu.
Kako kaže, to povećava njihovu ranjivost i ugrožava energetsku bezbijednost, zbog čega je važna diverzifikacija izvora snabdjevanja.
Tunali ističe da je u tom smislu značajan i projekat gradnje južnog gasnog koridora koji će obezbijediti azerbedjžanski gas za zemlje jugoistočne Evrope i podići konkurentnost tržišta energenata.
Kako kaže, najvažnije je pitanje kojom rutom će dalje ići kopnom.
“Ima više opcija da Turski tok isporučuje gas Srbiji i dalje Mađarskoj. Razmatrane su dvije opcije, da ide preko Grčke ili Bugarske”, kazao je i podsjetio da je ove godine došlo do političkog problema između Rusije i Grčke i da je Grčka manje vjerovatna opcija jer to nije odluka Gasproma.
Simonov je kazao da je mađarski premijer Viktor Orban posjetio Moksvu nedavno i da jepredsjednik Rusije Vladimir Putin tom prilikom donio odluku da Turski tok bude nastavljen u Mađarskoj.
Simonov dodaje da će gasovod biti nastavljen ka Austriji, zbog veoma važnog gasnog čvorišta Baumgartern.
“Mislim da nećemo imati političkih problema sa Bugarskom, Srbijom i Mađarskom u realizaciji tog projekta”, dodao je Simonov u izjavi za Tanjug. Tanjug