BANJALUKA/TREBINJE, Višegodišnji trend povećanja prometa u ugostiteljskim objektima u RS zaustavljen je u prvom tromjesečju ove godine, kada je ceh koji su građani ostavili ugostiteljima smanjen za devet odsto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine.
Od oktobra do decembra 2013. u kafanama u RS potrošeno je gotovo 29 miliona maraka, a u prva tri mjeseca ove godine cifra je bila “mršavija” i, kako pokazuje statistika, iznosila je oko 26 miliona KM.
Konobari kažu da se po tradiciji u januaru u kafićima najviše troši budući da se tada proslavljaju praznici, ali ih ipak ne čudi to što je ceh u kafanama u prvom kvartalu “otanjio”.
“Kako bih bio iznenađen kad i sam znam kakvo je stanje. Znate kako vam danas izgleda prosječna slika u kafani? Četiri osobe piju isto toliko kafa i ispijaju ih po sat vremena. Zato pazar danas nije onakav kakav je bio u bolja vremena kad se u kafanama i jelo i pilo”, priča konobar u jednom banjalučkom kafiću.
Ni Željka Tatića, predsjednika Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS, ne čudi obeshrabrujuća statistika jer, kako ističe, građani imaju sve manje novca, pa ga stoga i ne troše u kafanama.
“Nakon 15. januara, kada su se završili praznici, došlo je do zatišja. Definitivno se konstantno smanjuje promet u ugostiteljskim objektima”, ističe Tatić.
On kaže da je kriza jako velika, što je uticalo i na pad prometa u ugostiteljskim objektima.
“I ove poplave koje su bile nedavno jako će da se odraze na stanje u ovom sektoru”, ocjenjuje Tatić.
Jasno je i aktivistima udruženja za zaštitu potrošača da je kriza odavno pokucala na vrata domaćinstava, a sada je došla i na pragove kafana.
“Slažem se s ugostiteljima da je potrošačka moć naših građana oslabila i automatski je i promet u ugostiteljskim objektima smanjen, a da ne govorimo o tome da je u kafanama smanjena i potrošnja hrane. Za piće se nekako novac i izdvoji”, pojašnjava Nedeljka – Neška Ilijić, izvršni direktor Udruženja građana “Oaza” Trebinje.
Ona ističe da se građani, inače, kad štede odlučuju da krenu od onih stavki koje im nisu neophodne za egzistenciju, a tu svakako spadaju i ugostiteljski objekti.
“Kakvo je stanje ilustruje i to što naši, trebinjski ugostitelji svjedoče da im u objekte vikendom više dolaze i konzumiraju hranu i piće ljudi sa strane, na primjer iz Dubrovnika, Nikšića, Herceg Novog, nego stanovništvo iz Trebinja”, pojašnjava Ilijićeva.
Krizu najbolje oslikava analiza višegodišnje statistike, koja pokazuje da je ceh u ugostiteljskim objektima rastao od 2009, pa sve do prošle godine, a onda je u prvom tromjesečju ove godine došlo do pada.
“Promet u ugostiteljskim objektima u RS tokom 2009. iznosio je 103,6 miliona maraka, a prošle godine je iznosio 118,6 miliona KM”, navedeno je u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku. Nezavisne novine