NJUJORK – Na Vol Stritu su u srijedu cijene akcija oštro pale, dok su prinosi na državne obveznice porasli jer bi javni dug mogao snažno porasti ako Kongres podrži prijedlog američke vlade o smanjenju poreza.
Indeks Dau Džons oslabio je 1,91 odsto, na 41.860 poena, dok je S&P 500 skliznuo 1,61 odsto, na 5.844 poena, a Nasdak indeks 1,41 odsto, na 18.872 poena.
Rast prinosa na obveznice
I juče je, kao i dan ranije, u fokusu ulagača bilo tržište obveznica, s obzirom na to da su prinosi porasli, što znači da se država mora zaduživati po višoj cijeni.
Prinosi na 10-godišnje državne obveznice porasli su na 4,589 odsto, najviši nivo od polovine februara, jer je na aukciji 16 milijardi dolara vrijednih 20-godišnjih obveznica potražnja bila slaba.
Prijetnja rasta javnog duga
A državni dug mogao bi dodatno porasti, upozoravaju rejting agencije, koje su nedavno smanjile kreditni rejting SAD-a.
Javni dug SAD-a iznosi oko 36.200 milijardi dolara, a mogao bi porasti za još 3.000 do 5.000 milijardi u narednih deset godina, ako Republikanci u Kongresu podrže prijedlog zakona predsjednika Donalda Trampa o smanjenju poreza.
Smanjenje poreza vjerovatno bi podstaklo potrošnju i podržalo rast privrede, ali bi s druge strane porastao javni dug, ako se ne smanji državna potrošnja.
Miješane reakcije na evropskim tržištima
A smanjenje savezne potrošnje, što je jedan od Trampovih prioriteta, ne ide tako lako kao što je predsjednik najavljivao. Osim toga, čini se da taj projekat nije ni dovoljno dobro pripremljen.
„Puno je naslova u medijima o mogućim posljedicama, ako se prijedlog o smanjenju poreza zaista usvoji u Kongresu. Ulagači nastoje da dokuče šta je od toga važno i šta bi zaista moglo negativno da utiče na privredu, a šta ne“, kaže Majkl Far, direktor u firmi Farr, Miller & Washington.
A na većini evropskih berzi cijene akcija su juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,06 odsto, na 8.786 poena, a frankfurtski DAX 0,36 odsto, na 24.122 poena. Pariški CAC je, pak, oslabio 0,40 odsto, na 7.910 poena. Index