BANJALUKA, Banjalučka berza će ponovo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS predložiti osnivanje berze za trgovinu poljoprivrednim proizvodima, očekujući da će novi ministar, za razliku od njegovog prethodnika, imati više razumijevanja za taj projekat.
Iako je Banjalučka berza još prije više od godinu dana inicirala formiranje produktne berze, projekat se nije pomjerio sa mrtve tačke, iz razloga što resorno ministarstvo nije pokazalo interes za usvajanje neophodnog zakona o javnim skladištima.
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, kazao je da novom ministru poljoprivrede RS Stevi Mirjaniću namjerava izložiti koncept elektronskog uvezivanja svih registrovanih poljoprivrednih gazdinstava i kupaca njihove robe uz uvođenje kontrolnih institucija koje bi izdavale potrebne sertifikate.
Kako kaže, Banjalučka berza ima gotova rješenja elektronske trgovačke platforme koja bi ukrstila ponudu i tražnju za poljoprivrednim proizvodima, navodeći da bi najbolji model bio ukoliko bi se uvela javna skladišta koja bi služila za izdavanje skladišnica, kao garancije da za berzansku trgovinu postoji roba određene količine i kvaliteta.
Komentarišući skepticizam bivšeg ministra Miroslava Milovanovića naspram usvajanja zakona o javnim skladištima zbog “loših iskustava u Srbiji”, Božić je rekao da su takva podozrenja neosnovana.
“Nema u Srbiji problema s tim, dok u Mađarskoj sistem sa javnim skladištima odlično funkcioniše, jer nosi prednost toga da se robom može raspolagati bez premještanja zato što postoji treća strana kao garant postojanja robe. Trgovačka platforma bi mogla funkcionisati i bez skladišta, ali bi bila šteta da se ne pokrenu investicije u tom sektoru, jer imamo manjak standardizovanih skladišta”, istakao je Božić.
On korist formiranja produktne berze vidi u podsticanju sistemske promjena u načinu organizovanja domaće poljoprivredne proizvodnje čija prodaja više ne bi dominantno išla preko trgovačkih lanaca, kao posrednika koji ubiru velike marže, čime poskupljuju cijenu krajnjeg proizvoda.
“Eliminacijom posrednika bi se omogućio lakši plasman proizvoda i pojeftinila roba. Trgovačke platforme poljoprivrednih proizvoda funkcioništu širom svijeta, pa se na taj način, na primjer, prodaje vuna na Novom Zelandu, dok u grčkim gradovima na hiljade korisnika tako nabavlja sve od krompira do mlijeka”, kaže Božić.
Predstavnici poljoprivrednih proizvođača smatraju da bi bilo korisno ispitati predložene modele formiranja produktne berze i sagledati slična iskustva iz okruženja.
“Sigurno bi bilo najbolje kada bismo dobili jedno mjesto za plasman robe koju bismo prodavali po jedinstvenoj cijeni. Radi se o sistemskoj promjeni koja zahtijeva analizu tržišta i prikupljanje podataka iz Srbije kako bismo vidjeli da li je moguće da produktna berza zaživi i u RS”, kazao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS. Nezavisne novine
