Osiromašeni kupuju skuplje

BEOGRAD, Potražnja za žestokim alkoholnim pićima, električnim uređajima i tekstilom u maloprodaji i dalje se smanjuje.

Da je korpa sve praznija, potvrđuje i to što svaki treći Beograđanin, prema podacima agencije GFK, rijeđe odlazi u hipermarkete zarad većih nabavki.

Svojevrstan paradoks, da se u vrijeme besparice kupuje u manjim i skupljim radnjama, ipak, ima logike. Manje je novca za veliku kupovinu, za odlazak do velikih prodavnica i kupovinu artikala koje nisu na spisku, što se u izobilju hipermarketa redovno događa.

Pad prometa u prijestoničkim trgovinama započet protekle godine nastavljen je i ove. U „Jabuci”, jedinom beogradskom trgovinskom lancu, očekuju da će čitava 2010. godina biti teška.

“Pad prodaje se nastavlja. Protekle godine promet je opao oko deset odsto, a u prvoj polovini ove godine bilježimo opadanje tražnje za dodatnih četiri odsto “, kaže Milorad Mišković, direktor trgovinskog preduzeća „Jabuka”.

Da se krizni trendovi u maloprodaji nastavljaju potvrđuju i drugi trgovci.

“Potražnja za žestokim alkoholnim pićima, električnim uređajima i tekstilom i dalje se smanjuje. Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama nastavlja da raste prodaja proizvoda koji su jeftiniji”, objasnili su u „Delta maksiju”.

Zvanična statistika to, za sada, ne registruje: po tim pokazateljima, Beograđani se mogu pohvaliti da im prosječna zarada pokriva potrošačku korpu. Podaci za jun se još prikupljaju, a u majskom izvještaju Gradskog zavoda za informatiku i statistiku navodi se da je u prosječnoj platnoj koverti 41.901 dinar, a, prema podacima Ministarstva trgovine, korpa je vrijedila 37.070,48 dinara.

I dok se čini da su tako potrebe četvoročlane porodice pokrivene, realnost govori drugačije. Koverta je nerjetko tanja od 30.000 dinara, a iz organizacija za zaštitu potrošača odavno poručuju da je koncept potrošačke korpe daleko od stvarnosti.

“Realna vrijednost potrošačke korpe za prosječnu porodicu je najmanje 60.000 dinara. Važeća vrijeđa dostojanstvo kupaca, nju su kreirali nutricionisti, a ne ekonomisti i ljudi koji se bave tržištem i položajem potrošača. Mi smo već uputili zahtjev Ministarstvu trgovine da saopšti realnu vrijednost i iznos koji je potreban da bi domaćinstvo preguralo mjesec dana” , ističe Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Ekonomisti su nešto umjereniji u kritici. U Centru za slobodno tržište objasnili su da je teško jednim modelom obuhvatiti milione porodica.

“Zvanična prosječna potrošačka korpa može da bude jedan, ali nedovoljan pokazatelj životnog standarda, jer ima mnogih onih koji ne kupuju sve artikle koje ona predviđa ili kupuju pojedine koji se u njoj ne nalaze”, kažu u Centru za slobodno tržište.  Politika