-
Zaštitni fond RS treba da sprovede digitalizaciju u sektoru obaveznog osiguranja
-
Nabavka softvera postala kamen spoticanja
BANJALUKA – Digitalizacija sektora obaveznog osiguranja u Republici Srpskoj i najavljena kupovina softvera izazvala je pravi mali rat na tržištu osiguranja RS.
Uspostavljanje centralne elektronske baze podataka, odnosno sprovođenje procesa digitalizacije, početkom godine zakonom je povjereno Zaštitnom fondu RS.
Kako bi se ta baza uspostavila neophodna je nabavka softvera, a upravo to bi mogao biti najveći kamen spoticanja u ovom procesu.
Naime, Zaštitni fond pokušava da kupi softver od Udruženja osiguravača Srbije, a da bi to uspio potrebna mu je dvotrećinska većina u Skupštini koju čine predstavnici svih osiguravajućih društava u RS.
Međutim, na adresu Fonda je stigla i druga mnogo povoljnija ponuda, koja je zakomplikovala cijeli proces.
Šta nudi Srbija, a šta firma iz RS
Kako saznajemo, dio osiguravajućih društva se oštro protivi softveru iz Srbije jer bi na godišnjem nivou za njegovo održavanje morali da izdvajaju stotine hiljada maraka i prihvatljivija im je domaća koju je ponudio direktor firme „E-Asistent” Miro Kundačina.
Udruženje osiguravača Srbije u ponudi navodi da je cijena razvoja i dorade softvera kao i svih neophodnih softverskih i hardverskih uređaja potrebnih za realizaciju projekta 840.000 evra bez PDV-a.
Pored toga, po ovoj ponudi, Zaštitni fond, odnosno osiguravajuća društva koja ga finansiraju, bi za potrebe održavanja sistema aplikacija i infrastrukture, softverskih licenci i tehničke podrške, trebalo da plaćaju i naknadu i to u prvoj godini od 1,8 evra bez PDV-a po svakoj izdatoj polisi autoosiguranja, a u drugoj godini 2,3 evra bez PDV-a po polisi.
Visina naknade bi se od 2027. godine usklađivala sa rastom cijena na malo prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije.
Takođe, u ponudi je navedeno i da bi ugovor između Udruženja osiguravača Srbije i Fonda trebalo da bude zaključen sa minimalnim trajanjem od 10 godina uz mogućnost automatskog produženja za još pet godina.
Ukoliko bi ugovor ranije bio raskinut predviđeni su penali.
Sve to je, kako saznajemo, naišlo na oštro protivljenje jednog dijela osiguravajućih društava koji su za ponudu Mire Kundačine.
On za pripremu, razvoj i implementaciju koja bi trajala 13 mjeseci traži 500.000 do 650.000 bez PDV-a, a za redovno održavanje i podršku nakon garantnog roka jednu KM po polisi autoosiguranja.
Valan: Konačnu odluku donijeće Skupština članica Zaštitnog fonda
Direktor Zaštitnog fonda Duško Valan koji kaže da su na njihov poziv stigle četiri ponude, a tek naknadno i dvije samoinicijativne. Među zaprimljenim ponudama, kaže, izdvojila se ponuda jednog od ponuđača.
„Ta ponuda je pored tehničko tehnološke izuzetnosti primijenjenih IT rješenja dokazanih tokom višegodišnje upotrebe bila finansijski najpovoljnija i jedina prihvatljiva sa aspekta rokova određenih za usklađivanje poslovanja Zaštitnog fonda za zakonom. Osim toga ponuda je sadržala elemente kompetentnosti kojima se garantovala tačnost i sveobuhvatnost podataka, pravovremena dostupnost i zaštita od neovlaštenog pristupa“, rekao je Valan ne otkrivajući o kojoj se ponudi tačno radi, ali je jasno da je riječ o onoj iz Srbije.
Kazao je da je sa tim ponuđačem sproveden i pregovarački postupak u cilju pribavljanja finansijski poboljšane ponude i da je o rezultatima pregovaračkog postupka i sadržaju poboljšane ponude Zaštitni fond je upoznao svoje članice.
Tek nakon toga, kaže, stigle su još dvije ponude koje su sačinjene samoinicijativno od strane fizičkih lica i koje nisu sadržale elemente kojima bi se garantovala tačnost i sveobuhvatnost podataka, pravovremena dostupnost i zaštita od neovlaštenog pristupa.
„S obzirom na to da je donošenje odluke o izboru ponuđača u isključivoj nadležnosti Skupštine članica Zaštitnog fonda, organi Zaštitnog fonda su upoznali Skupštinu članica o svim zaprimljenim ponudama ne odbacujući nijednu ponudu bez obzira na prethodno opisane činjenice. U narednom periodu Skupština članica Zaštitnog fonda će kao nadležni organ razmatrati sve zaprimljene ponude i donijeti odluku u vezi izbora ponuđača“, rekao je Valan.
Direktor firme „E-Asistent” Miro Kundačina, za čiju ponudu je dio društava, kaže za CAPITAL da njegova firma već 30 godina radi u osiguranju i da sedam osiguravajućih kuća od ukupno 13 u potpunosti radi preko njegovog softvera.
„Sa tehničke i stručne strane ne vidim nijedan problem jer osiguravajuće kuće sa tim softverom rade 20 godina“, kaže Kundačina.
Dodaje da je čekao da Zaštitni fond raspiše tender, a kako se to nije desilo, poslao je ponudu samoinicijativno.
„Ne želim nikome da se namećem, ako Fondu i članicama odgovara da nešto plaćaju skuplje, to je njihovo pravo jer plaćaju svojim novcem“, kazao je Kundačina.
Zanimljivo je da su iz Udruženja osiguravača Srbije prije dvije godine obećali pomoć Republici Srpskoj u vezi digitalizacije, odnosno softvera. Međutim, iz izjava njihovih čelnih ljudi, malo je ko razumio da će se ta pomoć plaćati.
“Kompletnu infrastrukturu koju posjeduje naše udruženje u interesu industrije osiguranja dajemo Republici Srpskoj da ju iskoristi i da se ne vraća na početne probleme koje smo mi imali kad smo razvijali naše sisteme”, kazao je generalni sekretar udruženja Duško Jovanović na skupu “Dani osiguranja Republike Srpske” održanom u Banjaluci u oktobru 2022. godine.
On je tada pojasnio da je riječ o informacionom sistemu koji je regulisao brojne probleme na tržištu Srbije.
CAPITAL: Dejan Tovilović