BANJALUKA, Organska proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u RS, za razliku od zemalja regiona, je na samim počecima, iako imamo odlične uslove za proizvodnju zdrave hrane.
Mile Dardić, profesor Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke, kaže da RS, odnosno BiH raspolažu odličnim uslovima za razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, ali da je ta mogućnost potpuno neiskorištena.
“Iz RS se trenutno izveze nekoliko miliona KM organskih proizvoda koji zbog količine sunca imaju veću vrijednost na stranim tržištima nego proizvodi iz ostalih zemalja”, kaže Dardić.
On je istakao da se pametnom poljoprivrednom politikom ovaj izvoz može povećati i do nekoliko desetina puta.
On ističe da je za intenzivniji razvoj ove proizvodnje potrebno, prije svega, edukovati potencijalne proizvođače i uspostaviti sertifikacijsku kuću u RS koja apsolutno nedostaje.
“Sertifikacijske kuće imamo u FBiH, ali niti jednu u RS, što predstavlja veliki problem kada naši proizvođači treba da izvoze na strana tržišta, jer je proces sertifikacije zaista skup”, kazao je Dardić.
On naglašava da je, za razliku od prošlih godina, primjetan napredak u vezi s organskom proizvodnjom i da se država svakim danom sve više uključuje u ovaj proces.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS i najveći proizvođač organske hrane u RS, kaže da država malo vodi računa i da nema razumijevanja za ovaj vid proizvodnje.
“Podsticaji za duvan i za pšenicu su daleko veći od podsticaja za organsku proizvodnju i to sve govori o ozbiljnosti države i o tome da ne prepoznaje prednosti ove proizvodnje”, kaže Usorac.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da je 205 hektara zasađeno organskim proizvodima te da je to veliko povećanje u odnosu na 2007. godinu, kada je bilo zasađeno svega deset hektara.
“Premija za organsku biljnu proizvodnju je 150 KM po hektaru. U 2008. godini od 12 zaprimljenih zahtjeva, 11 je odobreno i isplaćena je 41.000 KM”, rekao je Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i dodao da u ovoj godini nije zaprimljen nijedan zahtjev, ali da ih u narednom periodu očekuju.
Koliko je organska proizvodnja zastupljena u EU, govore podaci da je u Austriji od ukupne zasađene poljoprivredne površine deset odsto organska proizvodnja. U Švajcarskoj i Švedskoj oko 15 odsto, dok je prosjek u EU oko 10 odsto.
“BiH sa stanovišta kontaminiranosti zemljišta i prirodnih plodova ima veliku šansu i komparativne prednosti. Kod nas je zemljište na nekim mjestima i do pet puta manje kontaminirano nego u EU”, kazao je Dardić.
Usorac ističe da u organskoj proizvodnji RS ima veliku šansu, ne samo sa stanovišta ishrane nego i očuvanja biljnog i životinjskog svijeta.
“Koliko je kod nas razvijena organska proizvodnja, govori podatak da dva čovjeka imaju zasađenih blizu 200 hektara organskih proizvoda, a ostatak je u rukama nekoliko desetina ljudi”, istakao je Usorac.
Mnogi misle da su organske namirnice isto što i prirodne. Prirodno, međutim, ne znači uvijek i organsko, mada se prirodne namirnice često prave od organski uzgajanih sastojaka.
Izraz organski obično se odnosi na namirnice uzgajane bez sintetičkih đubriva i pesticida, primjenom poljoprivrednih metoda koje su ekološki ispravne i ne ugrožavaju planetu. Da bi neka namirnica dobila potvrdu da je organska, tlo na kome je uzgajana mora biti čisto od zabranjenih supstanci najmanje tri godine.
Stručnjaci preciziraju da organski uzgajano voće i povrće ima istu, a često i veću hranljivu vrijednost, kao i konvencionalno uzgajano, ali ne izgleda tako lijepo kao ono uzgajano uz primjenu đubriva i pesticida.
Plodovi organski uzgajanih biljaka imaju sitne mrlje i nepravilnosti i nisu tako sjajni kao neorganski uzgajani, čija se površina nerijetko premazuje voskom.
Međutim, i organska hrana može da se pokvari što je, kako kažu stručnjaci, dobro, jer dokazuje da te namirnice ne sadrže vještačke sastojke koji im garantuju duži vijek. Nezavisne novine