BUDIMPEŠTA, Dok se širom svijeta održavaju masovni protesti protiv bankara, kao glavnih vinovnika najnovije privredne krize, a Njujorčani danima drže pod svojevrsnom opsadom Volstrit, sjedište niza finansijskih institucija, u Mađarskoj je situacija obrnuta, zahvaljujući najnovijim mjerama vlade Viktora Orbana.
U toj zemlji nema pobune građana protiv vlasnika kapitala i zelenaša, odnosno političke elite koja ih po pravilu štiti, jer je sam premijer, uprkos negativnim tonovima iz Brisela, objavio i započeo pravi “rat” špekulantima.
“Vlada će prekinuti bankarsku eru, zaštititi prevarene građane i stati na put praksi da se gubici i rizici prevaljuju isključivo na obične ljude”, izjavio je Orban u listu “Metropol”.
Prema njegovim riječima Evropu, a unutar nje i Mađarsku, upropastili su upravo bankari, koji su minulih 15-20 godina ubjeđivali ljude da se mogu zaduživati bez posljedica i da vječno mogu da uživaju u jeftinim kreditima bez dužničkog jarma za vratom.
“U nekim državama, poput Poljske i Rumunije, vlade su stale u zaštitu dužnika, ali ne i u Mađarskoj”, rekao je predsjednik vlade i dodao tome more da se stane na kraj.
Mađarska vlada je do sada učinila niz poteza, kojim su nosioci najvećeg profita – banke, osugaravajuća društva, kompanije u oblasti telekomunikacija i energetike – natjerani da uplatom većeg poreza i sami snose posljedice krize, a uporedo nastoji da se običnim građanima olakša život.
U tom kontekstu najprije je stavljen moratorijum na prisilno iseljavanje iz stanova, datih kao hipoteka dok se ne otplate sve rata kredita. Vlada je pošla od toga da su mnogi ljudi ostali bez posla i da nisu oni krivi što više ne mogu da otplaćuju kredite, a bilo bi nehumano i neprihvatljivo izbaciti ih na ulicu.
Pod zaštitu su stavljeni posebno oni koji su kredite za stanove i druge nekretnine uzeli pod deviznom klauzulom, a čija se rata, zbog enormnog povećanja vrijednosti švajcarskog franka, preko noći udvostručila.
Vlada je donijela uredbu o fiksnom kursu od 180 forinti za franak, umjesto aktuelnih oko 240, uz mogućnost da se čitav dug, po tom kursu, može vratiti odjednom. Za one koji to ne mogu zamrznuti kurs će trajati do kraja 2014. godine, a onda će se izračunati koliko klijenti još duguju.
Stručnjaci su već izračunali da u slučaju da samo jedna petina dužnika s deviznom klauzulom vrati svoj dug odjednom po pomenutom kursu sve banke u Mađarskoj bi izgubile, ili prezicnije ne bi ostvarile dobit od približno 320 milijardi forinti. Zahtjevi za isplatu odjednom, inače, moći će da se podnose do kraja ove godine.
Upravo zbog tog očekivanog umanjenog profita međunarodna agencija “Mudis” (Moody`s) je već snizila kreditni rejting više banaka stacioniranih tamo, kao što su OTP banka, OTP zalagonica, K-H (trgovinsko-kreditna) banka, Budimpeštanska banka, FHB (razvojno-kreditna), MKB (spoljnotgovinska) i Erste banka.
Direktor CIB banke i bivši guverner Narodne banke Mađarske Djerđ Šuranji je tim povodom izjavio da je cijela zemlja postala rizičnija za strane investitore, a mogla bi da postane i “Meka” finansijskih špekulanata.
Nakon toga, slijedio je još jedan udar iz vlade. Lokalne samouprave i županijske instuticije će ubuduće svoje tekuće račune i kreditne ugovore morati da vode u trezoru, a ne po bankama i štedionicama. Prema računici Državnog finansijskog inspektorata riječ je o sumi od ukupno 810 milijardi forinti, a za usluge su banke tražile od jedan do 1,4 odsto provizije.
Šef države Pal Šmit se i javno pohvalio najnovijim mjerama mađarske vlade, uvjeren da će one donijeti pozitivne efekte.
“Ono što je juče bio iznenađujući zaokret, sada je primjer koji treba slijediti. Juče su samo u Mađarskoj mislili da i banke moraju srazmjerno da učestvuju u saniranju posljedica krize, a sada cijela Evropska unija slično misli”, rekao je Šmit na sjednici Američke trgovinske komore u Budimpešti. Beta
Orbanov rat protiv banaka
