PELAGIĆEVO – Opština Pelagićevo isplanirala je da sljedeće godine potroši više od četvrtine svog budžeta za izgradnju replike rodne kuće narodnog ljekara, učitelja i revolucionara Vase Pelagića, po kojem ova lokalna zajednica nosi ime.
Prema planu kapitalnih investicija za period od 2025-2027. godine koji je Skupština ove opštine usvojila prošli mjesec, za izgradnju replike ove kuće biće izdvojeno ni manje ni više nego milion maraka, što je preko 25 odsto budžeta Pelagićeva koji iznosi 3.900.000 KM.
Opština koja više nema banku, a čiji načelnik ima platu veću nego premijer Republike Srpske, odlučila se sada da zaroni u ozbiljne investicije i da unaprijedi turističku ponudu tako što će da spiska milion maraka za gradnju autentične seljačke kuće iz prve polovine 19. vijeka.
Kako je Pelagić rođen 1838. godine u selu Gornji Žabar, koji se danas zove Pelagićevo i potiče iz seljačke porodice srednjeg imovinskog stanja, većini ostaje nejasno na šta će biti potrošeno toliko novca.
“Kada smo čuli da se gradi Pelagićeva kuća, odmah je među građanima krenula šala da se ne gradi replika nego rezidencija. Ispade da je Pelagić bio milioner, a ne potomak seljačke porodice. Nije nam ni jasno kakva će to kuća biti jer nigdje u knjigama nismo mogli da nađemo nikakvu fotografiju, crtež ili opis“, rekao nam je jedan mještanin.
Na upit CAPITAL-a načelniku Slavku Tešiću o tome gdje planiraju da obezbijede sredstva za gradnju nismo dobili odgovor.
Takođe, pitali smo i da li je urađena prethodna analiza i projekat, odnosno na osnovu čega je procijenjeno da će kuća koštati milion maraka.
Prema podacima sa balkanarchitecture.org gdje su dati etnografski opisi, seljačke kuće u Posavini početkom 19. vijeka bile su pretežno drvene ili polu-drvene, s ispunom od ilovače, dok su krovovi građeni od slame ili trske.
Nosiva konstrukcija najčešće se pravila od hrasta lužnjaka za brvnare ili drveta za kuće. Hrastovina je bila standard u posavskoj niziji zbog dostupne drvne sirovine.
Zidovi su se uglavnom ispunjavali prućem namazanim ilovačom, odnsno, blatom sa sjeckanom slamom, te ćerpićem što je nepečena opeka, što je tipično za ovaj bosansko-slavonski prostor.
Temelji i podovi bili su niski drveni sa kamenim pragovima, pod je često bio nabijena zemlja ili daske i to u boljim kućama.
Krovove su gradili od slame ili trske, a kasnije od drvene šindre. Pečeni crijep u širu upotrebu ulazi tek od druge polovine 19. vijeka, sa razvojem ciglana.


5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovo je krađa vijeka
ljudi,OZBILJNO PITAM:
POSTOJI LI AOLIKACIJA ZA PRIJAVU LAZNIH DIPLOMA?
Em će se guzonje ugraditi, em će se slikati kod svečanog otvaranja. To je baš ono šta građanima Pelagićeva treba, kad su birali takvu vlast.
Слама,трска, шиндра, камен …. милионче. Значи наши преци били милионери кад се узме вријеме и упореди. Дебилно.
najobicniji most u Cesmi i spomenik palim borcima u BL nisu u stanju zavrsiti,vrtice,skole,porodilista,ceste a prave replike od zbuke i trske za skoro 4 miliona,nek nam je Bog na pomoci,amin