BANJALUKA, Zbog krize u evrozoni, ali i unutrašnje krize, krediti za građane i privredu kod nas nikad nisu bili skuplji i teži za dobijanje, a prognoze za budući period su neizvjesne. Jedino je izvjesno da će kamate rasti, ocjenjuju ekonomski analitičari.
Sve više ljudi i u Evropi i u regionu se pita kako preživjeti krizu, da li je pametno u ovom trenutku zaduživati se, čak i ako imate sreće da ispunite rigorozne uslove banaka, te da li je štednja dobro rješenje ili bi izlaz iz krize trebalo tražiti u pokretanju novih biznisa.
Ekonomski stručnjaci savjetuju veći oprez zbog pojačanog rizika koji sa sobom nosi osnivanje firme, a onima koji imaju namjeru da ulažu u akcije poručuju da se vrijednost akcija u skorijoj budućnosti vjerovatno neće povećavati.
Stambeni krediti (stanovi)
Potražnja za stanovima u RS i dalje stagnira, prije svega, jer je kreditna sposobnost građana, a time i njihova kupovna moć pala. Trgovci nekretninama ni u skoroj budućnosti ne očekuju povećanje potražnje.
U agencijama ističu da su cijene stanova u Banjaluci u odnosu na prošlu godinu pale u prosjeku od 20 do 25 odsto.
Same promjene kamatnih stopa iz vremena prije krize i sada manje su značajne od činjenice da je danas znatno teže ili gotovo nemoguće dobiti kredit.
Projekat menadžer Sektora za makroekonomiju Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže da visoke kamatne stope predstavljaju sekundaran problem, s obzirom na to da je kredit veoma teško dobiti. Prema njegovim riječima, sigurno je da ćemo u budućem periodu imati još manje raspoloživih sredstava, a vrlo izvjesno je da će doći i do daljeg rasta kamata.
– S druge strane, s obzirom na to da se većina stambenih kredita veže za vrijednost referentne kamatne stope kao što je euribor, koji je sada na vrlo niskom nivou, može se očekivati njegov rast, tako da je, ako se uzme dugoročni stambeni kredit, realna opasnost da će građani koji su se zadužili na kraju sigurno plaćati veću kamatu. Prilikom uzimanja kredita građani bi trebalo da budu vrlo oprezni i da obrate pažnju na sam ugovor koji je često veoma nepovoljan i koji omogućava banci da povećava kamatnu stopu sa lakoćom, a klijenti ne mogu ništa uraditi, jer su to potpisali – kazao je Gavran.
Štednja (kasica prasica)
U bankama u BiH tokom ove godine zabilježen je rast depozita stanovništva za 6,1 odsto, što pokazuje da u vrijeme krize stanovnici opreznije troše novac i sve više se odlučuju za štednju.
Za prvih devet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj štednja građana iznosila je 1,2 milijarde KM ili 31 odsto od ukupnih depozita banaka. Štednja je povećana za 142,3 miliona KM u odnosu na kraj prethodne godine.
– Značajan dio te štednje potiče od dijaspore iz razloga što su kamatne stope na štednju u BiH uglavnom znatno više nego u većini razvijenih zemalja. Drugi dio rasta štednje je taj što zbog panike i velikog pesimizma preovladava strah od budućnosti koja je neizvjesna u smislu gubitka radnog mjesta i prihoda, tako da su i građani koji nikada nisu bili skloni štednji počeli to da rade – istakao je Gavran.
On je naglasio da je štednja sigurna kada je u pitanju iznos koji se nalazi na računu, ali da niko ne može predvidjeti da li će doći do pomjeranja realne vrijednosti valute evrozone.
Pokretanje biznisa (poslovni ljudi)
Prema posljednjim podacima Svjetske banke, BiH se nalazi na 125. mjestu po lakoći poslovanja među 183 zemlje svijeta, dok je prošle godine bila na 127. mjestu.
Ekonomisti ističu da je danas teško otpočeti biznis, jer osim tradicionalno prisutnog problema koji se odnosi na duge procedure, postoje i drugi problemi, prije svih, otežan pristup kreditima.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Miloš Todorović kaže da ukoliko neko planira da pokrene biznis, treba da ima u vidu da je značajno smanjena privredna aktivnost na tržištu u gotovo svim branšama.
On napominje da je drastično pao promet u pojedinim djelatnostima, tako da, ukoliko neko želi sada da osnuje firmu, trebalo bi prethodno da analizira situaciju sa konkretnom branšom u kojoj namjerava da posluje.
– Budući preduzetnici moraju biti svjesni i da je izuzetno prisutna nelikvidnost na tržištu, odnosno da je jako teško naplatiti potraživanje, zbog čega se ne savjetuje zaduživanje prilikom pokretanja biznisa – istakao je Todorović.
Privatni i javni sektor (činovnik)
Posao u državnoj službi sinonim je za sigurnost, što se trenutno najbolje vidi na primjeru banaka koje mnogo lakše odobravaju kredite zaposlenima u javnom sektoru.
Gavran ističe da ni u jednoj uređenoj zemlji nije normalno da sektor koji ne stvara nikakvu novu vrijednost dobija enormna primanja, a da kompanije koje su među vodećim izvoznicima jedva uspijevaju da obezbijede redovnu isplatu plata radnicima, koje su često ispod prosjeka.
– Ovdje je sa svih aspekata daleko bolje raditi u javnom nego u privatnom sektoru – kaže.
Todorović ističe da su zaposleni koji rade u privatnom sektoru manje plaćeni s obzirom na to da većina privatnih preduzeća, zbog krize, posluje mnogo lošije nego ranije.
Štednja i na hrani
Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj u oktobru ove godine iznosila je 1.807 maraka, od čega se na prehranu odnosi 656 maraka. Stanovnici RS već odavno moraju da stežu kaiš posebno ako se ima u vidu činjenica da je za potrošačku korpu potrebno više od dvije prosječne plate.
Analitičari Evropske banke za obnovu i razvoj procjenjuju da je zbog krize u zemljama u tranziciji 39 odsto domaćinstava redukovalo potrošnju na hranu. Štedjeti na hrani, međutim, počinju i građani zemalja EU.
Tako su građani Češke, kako tvrde trgovci, zbog ekonomske krize smanjili potrošnju mesa, voća i povrća, ali i alkohola i cigareta. Prema podacima navedenim u izvještaju o stanju poljoprivrede za 2010. godinu potrošnja prehrambenih proizvoda u Češkoj pala je za 1,6 odsto.
Slična situacija je i sa Poljskom čija privreda ovu godinu završava, prema najnovijim prognozama, sa rastom od četiri odsto, i sljedeće godine će izbjeći recesiju.
Međutim, sedam od deset Poljaka krizu već osjeća u svom novčaniku, ili se sprema da počne da smanjuje izdatke iz kućnog budžeta.
– U dnevnoj kupovini štedi već dvije trećine potrošača. Ne samo da odustaju od kupovine određene robe, već traže i jeftiniju zamjenu za druge – kaže Filip Janjicki iz agencije “Vižen Sikret Klajent”.
Akcije
– Tržište akcija stagnira i dugo će ostati takvo stanje, jer za sada ne postoji nagovještaj da će se stanje na berzama poboljšati. U tom smislu, ulaganja u akcije u kratkom periodu ne bi donijela korist – istakao je Todorović.
On dodaje da trenutno ne postoji velika zainteresovanost za ulaganja u akcije, iako su cijene znatno pale. Glas Srpske
