VAŠINGTON – Američki senator Bernie Sanders, dugogodišnji borac za prava radnika, želi oporezovati robote kako bi zaštitio radnike.
On je predstavio prijedlog za rješavanje jednog od najvećih izazova modernog doba – automatizacije radnih mjesta potaknute umjetnom inteligencijom (AI).
Upozorava na dramatične posljedice koje bi AI mogao imati na gospodarstvo, piše Futurism.
Sandersov tim, u nedavno objavljenom izvještaju, iznosi zabrinjavajuću procjenu prema kojoj bi umjetna inteligencija i automatizacija mogle uništiti gotovo 100 miliona radnih mjesta u SAD-u u desetljeću.
Ključni problem, kako se navodi u izvještaju, da američki radnici ne dobijaju pravedan dio profita, koji je posljednjih godina eksplodirao.
Jaz između produktivnosti i plata
Od 1973. godine došlo je, stoji u izvještaju, do eksplozije tehnologije i masovnog povećanja produktivnosti radnika. Međutim, rezultat toga je velika svota novca otišla gotovo isključivo menadžmentima.
Dok je produktivnost porasla za 150 odsto, a korporativni profiti za više od 370 odsto, realne plate prosječnog američkog radnika smanjile su se za gotovo 30 dolara sedmično.
Ovaj fenomen, poznat kao jaz između produktivnosti i plata, postoji decenijama. Korporacije su smanjivale udio radnika u dobiti čak i dok je produktivnost rasla, a razliku su zadržavale za sebe. Procjenjuje se da bi danas, da su plate pratile produktivnost, poštena minimalna satnica u SAD-u iznosila oko 25 dolara – više od tri puta više od trenutnih 7,25 dolara.
Porez na robote kao rješenje?
Sanders strahuje da će umjetna inteligencija dodatno pogoršati situaciju, a korporativni čelnici to ni ne skrivaju, otvoreno govoreći o automatizaciji i koristeći AI kao sredstvo pritiska na radnike. Zbog toga predlaže uvođenje poreza na robote za velike korporacije.
Taj bi porez funkcionisao kao “izravni nametni porez” na samu tehnologiju, čime bi se osiguralo da se “bogatstvo stvoreno tim tehnologijama preraspodijeli natrag pogođenim radnicima”.
U suštini, radi se o varijaciji ideje univerzalnog osnovnog dohotka (UBI), namijenjenog onima čija su radna mjesta izravno ugrožena automatizacijom.
“Ako će radnike zamijeniti roboti, kao što će biti slučaj u mnogim industrijama, mora ćemo prilagoditi porezne i regulatorne politike kako bismo osigurali da promjena ne postane jednostavno izgovor za profitiranje multinacionalnih korporacija u utrci do dna“, napisao je Sanders u svojoj knjizi iz 2023. godine, “U redu je biti ljut na kapitalizam”.
Je li prijedlog dovoljan?
Hoće li se najcrnji scenarij ostvariti, ostaje da se vidi. Postoji doza skepticizma, pogotovo jer umjetna inteligencija još uvijek ne uspijeva generisati prihod u čak 95 odsto firmi koje je implementiraju.
S druge strane, neki smatraju da Sandersov prijedlog nije dovoljno radikalan. Zanimljivo je da ideju podržava čak i Bill Gates, što može biti znak da je postala prihvatljivija nego što se čini, navodi Futurism.
Kritičari upozoravaju da bez znatno proširene mreže socijalne sigurnosti, univerzalni osnovni dohodak može postati samo privremeno rješenje koje vodi u novu vrstu siromaštva. Da bi bio istinski učinkovito, moraju ga pratiti mjere poput zamrzavanja stanarina, kontrole cijena i jačanja demokratske kontrole na radnom mjestu. Nezavisne